Svečano obilježena 70. godišnjica Hrvatske matice iseljenika
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao na zajedništvo oko statusa Hrvata u BiH, čestitavši domaćinu i svim iseljenicima sedam desetljeća uspješnog djelovanja u 45 zemalja svijeta
Tekst: Marijana Matković
Foto: Lucija Gašpert
U zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu 18. lipnja obilježena je 70. obljetnica Hrvatske matice iseljenika, koju je uživo prenosila Hrvatska radio televizija. Tom je prigodom predsjednik Republike Zoran Milanović pozvao na zajedništvo oko statusa Hrvata u BiH.
– Njihova domovina je Bosna i Hercegovina onako kako je zacrtana prije 26 godina jednim međunarodnim ugovorom kojega je Hrvatska potpisnica i kojega će se u dobroj vjeri pridržavati, rekao je Milanović.
Naglasio je i velike šanse da se Hrvatsku danas pozicionira među najnaprednije države Europe, „tamo gdje nikada nije bila, ali gdje joj je mjesto“. Osvrnuo se i na povijest istaknuvši da je hrvatska nacija bila san čija je realizacija ovisila o „malo dobrih, pravih ljudi“ koji su se oko te ideje okupili u određenom povijesnom trenutku.
Hrvatska matica iseljenika je institucija koja predstavlja „čvrst i siguran most s domovinom“ za oko 3,5 milijuna Hrvata i njihovih potomaka diljem svijeta, rečeno je na svečanoj akademiji na kojoj su uz hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, sudjelovali i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Zdravka Bušić, izaslanik premijera Zvonko Milas, zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, predsjednik Upravnog vijeća HMI Milan Kovač, član UV HMI književnik Hrvoje Hitrec i mnogi uvaženi gosti iz svijeta politike, kulture i medija i izvan granica Hrvatske od Amerike do Australije. Svečanosti je bio nazočan ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate izvan RH dr. Tomislav Markić, otac Zvonko Martić (BiH) i niz drugih crkvenih predstavnika te povratnika iz iseljeništva od Argentine, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade do Njemačke i inih zapadnoeuropskih zemalja.
Matica godišnje realizira oko šezdeset programa i manifestacija povezujući četrdeset i pet država sa svih kontinenata u kojima u većem broju žive Hrvati i građani hrvatskih korijena, istaknuo je ravnatelj Matice profesor Mijo Marić te pozvao mlade hrvatskih korijena iz cijelog svijeta da se i ovoga ljeta uključe u Matičine škole i seminare hrvatskog jezika, povijesti, kulture i folklora.
Himnu „Lijepa naša domovino“ izvela je sopranistica međunarodne reputacije s trenutačnom madridskom adresom Marija Vidović, ovogodišnja dobitnica „Domovnice“ inozemnog izdanja Večernjeg lista, prestižne umjetničke nagrade koja se u našoj diaspori dodjeljuje zadnjih desetljeća u Bad Homburgu.
Program svečane akademije, u dojmljivoj i znakovitoj scenografiji slavne kompozicije slikara Vlahe Bukovca „Hrvatski preporod“, uz govore visokih dužnosnika, sastojao se od prvorazrednih glazbenih i plesnih točaka iz naše kulturne riznice, uključujući prvake opere Hrvatskog narodnog kazališta Tomislava Mužeka i Valentine Fijačko, drame i baleta te Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske – Lado, uz odlični Tamburaški orkestar Hrvatske radio televizije na čelu s maestrom Sinišom Leopoldom. Dio programa činili su i članovi Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809, te dvije klape Sveti Mihovil i Stine.
Podsjetimo, godina u kojoj slavimo tridesetu godišnjicu stvaranja Republike Hrvatske, obiluje posvetama u povodu velikih obljetnica u našoj kulturi – među kojima je i ova sedamdeseta godišnjica uspješnog djelovanja Hrvatske matice iseljenika. Matica je ključna nacionalna ustanova čija je misija očuvanje hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta među pripadnicima hrvatskog naroda izvan domovine.
Pridonoseći socijalnoj dinamici u domicilnim sredinama hrvatskog iseljeništva od Sjevernog do Južnog pola, Matica aktivno radi na očuvanju kulturne memorije našeg raseljenog naroda, ali i plodonosnom dijalogu tradicije i suvremenosti u svim područjima ljudske djelatnosti. Od početka djelovanja Matica se u svome radu oslanja pretežno na mlade ljude, stvorivši među hrvatskim naraštajima koji odrastaju na udaljenim kontinentima pouzdanu socijalnu volontersku mrežu. Realizirajući na stotine kulturnih, folklornih, obrazovnih, nakladničkih, informativnih, ekoloških i sportskih programa, Matičini su djelatnici povezali sve raspoložive ljudske potencijale iz aktivnih hrvatskih zajednica, koje žive i stvaraju u najrazvijenijim društvima svijeta od Sjeverne i Južne Amerike, preko juga Afrika i najšireg europskoga susjedstva, do Australije i Novoga Zelanda. Prije 70 godina osnivačka skupština Matice iseljenika, održana je u Zagrebu 12. veljače 1951. Prva četiri desetljeća odvijala su se u povijesnim prilikama koje pamtimo po borbi hrvatskog naroda za očuvanje materinskoga jezika i identiteta u emigraciji te poticanju političkog rješenja hrvatskog pitanja u međunarodnoj zajednici. Na ideji nacionalne pomirbe zajedničkim naporima svih Hrvata doživjeli smo njegovo rješenje i punu slobodu Lijepe Naše.
Uz zahtjevan profesionalni rad – australski, kanadski i američki Hrvati, koji su svoju djecu odgajali i školovali u višekulturnim društvima demokratskog multietničkoga svijeta, Matičine su djelatnike ohrabrivali u inovativnom kreiranju škola, radionica i tečajeva za hrvatski jezik, povijest i kulturu te folklor – suprotno unitarističkom odnarođivanju u bivšoj federaciji. Matica je prva u domovini uvela Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika, povijesti, kulture i folklora za mlade naših korijena koji su živjeli u anglofonome svijetu, rušeći stereotipe o njihovim roditeljima kao o „neprijateljskoj emigraciji“, kako ih je u domovini „prekrstio“ režim.
„Osamostaljenje Republike Hrvatske 1990-ih godina bilo je velika prekretnica i u životu naše ustanove, otvorivši Hrvatskoj matici iseljenika slobodan put prema svim vidovima suradnje s Hrvatima izvan matične zemlje“, naglasio je ravnatelj i domaćin svečanosti u HNK profesor Mijo Marić. Po njegovim riječima ova je ustanova proteklih desetljeća razvila najčitaniji iseljenički časopis „Matica“ s odličnim ljetopisom, te objavili „Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina“ – kao krunu znanstvenih spoznaja o fenomenu polutisućljetnih hrvatskih migracija. Hrvatska matica iseljenika kao moderna ustanova ima više ustrojstvenih jedinica, uključujući vrijedne podružnice koje djeluju u Dubrovniku, Splitu, Puli, Rijeci i Vukovaru.
Od svog osnutka Matica uspješno surađuje s Hrvatskom bratskom zajednicom Amerike kao našom najstarijom organizacijom u svijetu. U svim razdobljima svoje povijesti Matica iseljenika usko je surađivala s Hrvatskim katoličkim misijama i župama iz cijeloga svijeta te kulturno-umjetničkim društvima koja djeluju u tuđini. Razvijena je suradnja s mrežom naših diplomatskih i konzularnih predstavništava u svijetu, mrežom Hrvatske nastave u inozemstvu te mrežom lektorata hrvatskoga jezika na stranim sveučilištima. Plodnu suradnju Matica ostvaruje i s Hrvatskim svjetskim kongresom te njegovim ograncima diljem planete.
U sinergiji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske napredujemo višestruko u 21. stoljeću, razvijajući naše ljudske i materijalne potencijale za djelovanje u suvremenoj ljudskoj mobilnosti na dobrobit našega naroda u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini kao i u trećim zemljama na udaljenim meridijanima.
Zaključno, svestrana pomoć iseljeništva i manjina Republici Hrvatskoj u vrijeme Domovinskoga rata i uloga Hrvatske matice iseljenika devedesetih u plodnoj integraciji iseljeništva i domovine – na prvome su mjestu među Matičinim postignućima u njezinu sedamdesetogodišnjem životu i radu. Iseljeništvo je preko Matice uputilo Hrvatskoj golemu humanitarnu pomoć te pomoć u ljudstvu, a svakodnevno svjedočimo kako je taj ljudski lanac dobrote iznimno vitalan i danas u prirodnim nepogodama kao što su razorni potresi koji su pogodili središnju Hrvatsku, naglasio je ravnatelj Mijo Marić.
Kao ravnatelj Hrvatske matice iseljenika – iskazao je Mijo Marić veliku zahvalnost cjelokupnom hrvatskom iseljeništvu, svim Matičinim suradnicima, svim svojim prethodnicima i njihovim umirovljenim kao i aktivnim timovima, uz poziv mladosti hrvatskih korijena iz cijeloga svijeta da se i ovoga ljeta uključe u Matičine škole i seminare hrvatskoga jezika, povijesti, kulture i folklora – na kojima predaju uistinu vrhunski umjetnici i znanstvenici iz naše domovine.
Po završetku svečane akademije u Hrvatskom narodnom kazalištu u srcu Zagreba na Trgu Republike Hrvatske uslijedio je svečani domjenak za sve uzvanike, produživši svečanost do kasnih večernjih sati.