POSJET PROFESORA ZAGREBAČKOG FILOZOFSKOG FAKULTETA GRIMM CENTRU HUMBOLDTOVA SVEUČILIŠTA U BERLINU
piše: Sonja Breljak
Berlin/ U višednevnom posjetu njemačkoj metropoli boravila je grupa profesora s Filozofskog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta. Na ovo studijsko putovanje zaputili su se u organizaciji agencije Aqua Illyrica koju u Berlinu,vodi Jadranka Pohl. Skupinu profesora predvodio je dekan Filozofskog fakulteta, dr. sc. Damir Boras s kojim smo za boravka u Berlinu progovorili riječ-dvije: Ja sam Damir Boras, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, s odsjeka za informacijske znanosti a i dekan Filozofskog fakultet koji pokriva gotovo sve društvene i humanističke znanosti. Ja sam s odsjeka informacijskih znanosti koje pokrivaju i bibliotekarstvo, arhivistiku, opću informatiku a predstavljam katedru za leksikogafiju i enciklopedistiku.
Predstavite u kratim crtama „kuću“ iz koje dolazite?
– Filozofski fakultet je unutar Zagrebačkog sveučilišta, jedan je od najstarijih, 340 godina tradicije, imamo oko 800 zaposlenih, od toga 500-600 profesora, nešto znanstvenih novaka, redovnih profesora je oko 300-400. Imamo oko 6000 studenata, oko 650 doktoranata.
Koji je povod Vašeg posjeta Berlinu?
–Prvenstveno smo došli zato da posjetimo novoizgrađenu biblioteku Humboldtovog sveučilišta s obzirom da kod nas unutar odsjeka za informacijske znanosti, djeluje i takozvani dodatni studij bibliotekarstva koji pohađa svake godine oko 80-100 polaznika. Mi organiziramo stručna i studijska putovanja. Ovaj put smo namjerno izabrali Humboldtovu novootvorenu biblioteku, Grimm Zentrum, upravo zato jer je i naš fakultet izgradio novu zgradu biblioteke, 2009. godine. To je jedna krasna zgrada na osam katova. Sad pokušavamo vidjeti kako da restruktuiramo biblioteku kako bi ona što učinkovitije radila. Naravno, pošto su biblioteke iste starosti htjeli smo vidjeti kako to organizira najbolje sveučilište u Njemačkoj. Moram reći, na osnovu onoga što smo vidjeli, a temeljito smo sve prošli vođeni gospođom Tollkühn, dobili smo izvanredne odgovore. Ovim smo i produbili suradnju između sveučilišta koja je i do sada postojala.. Ovdje u Berlinu me je zajedno s prof. Jadrankom Lasić Lazić, prof. Miroslavom Tuđmanom i prof. Božidarom Tepešem, primio i naš veleposlanik dr. Miro Kovač. Ostvarili smo ugodan razgovor u kojemu smo razmatrali kako bi nam i naša diplomacija moglo pomoći da provedemo ono što isplaniramo.
Što ste vidjeli u Humboldtovoj biblioteci i što nosite kao pouku u Zagreb?
–Moram reći, bibliotekarska znanosti je ovdje i te kako razvijena. Nas su zanimala druga iskustva. I moram reći, to je bilo ono što smo i očekivali. Kod nas se diskutira, trebaju li unutar nove zgrade biblioteke, sve funkcije biti objedinjene ali tako da svi odsjeci od toga imaju koristi ili treba zadržati staru strukturu gdje bi se reproducirale odsječke bibilioteke. Jasno je i nama da to treba objediniti i u to smo se i ovdje uvjerili. Sama zgrada Humboldtove biblioteke je četiri puta veća od naše, imaju 4-5 puta više svezaka nego kod nas. Kod nas je oko 700 tisuća svezaka , ovdje oko 3,5 milijuna, A radi tek duplo više osoblja. Ostvarili su maksimalna učinkovitost uz umjeren broj zaposlenika. Prenijet ćemo iskustva odavde u Zagreb i na temelju toga će onda dalje odlučivati naš fakultetski odbor.
Treba li očekivati češće posjete i razmjene dva sveučilišta?
-Zanimaju nas naravno njemačka iskustva. I Bolonjski sustav kojeg provodimo vuče korjene iz njemačkog sustava, Nijemci su prvi uveli taj Bolonjski sustav, koji nastoji osigurati veću protočnost studenta kroz studij. Jako pažljivo osluškujemo što se u tom smislu događa u Njemačkoj, Ima i tu jako puno protivnika Bolonje. No, oni uvijek vide samo loše stvari, ima i dobrih stvari. Mi smo uvidjeli da ne funkcionira dobro kontinuitet studiranja. Potreban je studij u kojemu studenti mogu bez pauze nastaviti između preddiplomskog i diplomskog studija. Mi u Hrvatskoj imamo samo 17 posto visoko obazovnih a plan je bio kad smo uvodili Bolonju da dođemo do 25 posto a to nismo mogli doseći. Produljili smo studij na pet godina, onda nema smisla da provodimo studij u kojemu studenti sad umjesto pet studiraju sedam godina, jer u prelazu organizacijski gube vrijeme. Nismo osigurali potrebne preduvjete za tu veću protočnost, sad to želimo promjeniti. Zato pažljivo osluškujemo i gledamo u Njemačku i njene korake u tom smislu.
Imate li intenzivniji kontakt sa odsjekom za slavistiku u Berlinu? Rasprave o hrvatskom i srpskom jeziku ovdje su često aktualne.
–Mi imamo germanistiku koja ima jako dobre veze s Humboldtom. Nijemci su dosta konzervativi. Mi smo trebali puno vremena da promijenimo stav prema hrvatskom jeziku jer su držali da su ta dva jezika jedno te isto. Dugim djelovanjem smo uspjeli te stavove preokrenuti, no još ima onih koji su konzervativni. Treba nastaviti dalje raditi. Hrvatski i srpski jezik su vrlo slični. Na svakodnevnoj razini nema komunikacijskih barijera. Međutim, kad se ide dalje do stručnih izraza, do tvorbe jezika, dođe se do zaključka da se radi o samosvojnim jezicima od kojih je svaki za sebe lijep. Mi imao svoj jezik, oni imaju svoj, i to je to. Slično se svojevremeno događalo i sa nordijskim jezicima.
To na kraju nije stvar koje slavističke grupe nego stvar realnosti koju mi moramo dugim radom davati na znanje. Važno je biti strpljiv i biti konzistentan u tome. Više puta sam bio kod važnih razgovora u okiru priprema za priključenje Europskoj uniji. Postavljali su ciljana pitanja o hrvatskom jeziku. EU tu nema predrasuda. Bit će tu u igri i pitanje novca. Postoji jako puno studija hrvatskoga i srpskoga gdje se ne pravi dovoljno stručna razlika između jednih i drugih ili se ne pridaje pažnja kvaliteti studiranja, pa se nema dovoljna svijesti o tome kakav je odnos prema jeziku. Često se to primjeti ali moramo biti strpljivi, tu dobro djeluju naši croatisti, profesor Nemec, naše lektorske službe u Njemačkoj, prof. Marko Samarđija, i to sve doprinosi samouvjerenosti. Za te stvari treba vremena pa će i slavistički odjeli po nekim sveučilištima prihvatiti stanje stvari kako jeste. Za jezik treba rada, vremena i upornosti …rekao nam je prof. Damir Boras prigodom studijskog boravka i obilaska Grimm Zentrum, biblioteke Humboldtova sveučilišta u Berlinu. – Otkrili smo u Berlinu predivan grad, u kojemu ima jedan odnos mira, širine bez napetosti a opet ima one njemačke radinosti. Njemačka je svjetska sila i ovo je njemačka metropola. Ja sam rođen u Zagrebu, završio klasičnu gimnaziju, potom elektrotehnički fakultet, radio 9 godina u struci a onda je prof. Laszlo zamjetio da govorim puno jezika i to me odvelo u drugom pravcu. Zajedno s njim sam osnovao Odsjek za informacijske znanosti. Prije godinu i pol sam izabran za dekana, držim to priznanjem jer sam na to časno mjesto izabran kao stručnjak koji nije završio Filozofski fakultet. Zbog krize smo došli u nezavidnu situaciju, sad izlazimo iz toga, nadam se da ćemo uspjeti restrukturirati Filozofski fakultet u jedan moderni fakultet unutar modernog i jakog Zagrebačkog sveučilišta u kojemu ćemo davati ton jer su tu humanističke i društve znanosti. Uz naša 23 odsjeka mi pokrivamo jako puno. Proizvodimo stučnjake koji obrazuju druge stručnjake. Po tome smo infrastruktura društva pa je važno kako smo organizirani …zaključio je prof. Boras u Berlinu.