piše: dr. med. Verica Jačmenica
Masti su organske tvari koje se stvaraju u biljnom i životinjskom svijetu. One služe za izgradnju živoga organizma.
Masti su nužne za ljudsku prehranu, jer se iz njih stvara energija. Jedan gram masti stvara dvostruko više energije nego gram bjelančevine ili ugljikohidrata.
Masti također služe i kao otapalo za neke vitamine npr. A, D, E, K koji su nam neophodni za život.
Jedna podvrsta masti zovu se transmasti (ili transmasne kiseline). U namirnicama životinjskoga porijekla (u svježem mesu i mlijeku) ima ih malo, takve masti su dobre za ljudsko zdravlje. No neke masti biljnoga porijekla mogu se tijekom priprave jela pretvarati u transmasti koje loše utječu na ljudsko zdravlje.
Najviše nepovoljnih transmasti nastaje u proizvodnji tzv. industrijske hrane. Takvom proizvodnjom želi se zaštititi namirnice od kvarenja, poboljšati im strukturu, podatnost i mazivost. U industrijski obrađenu hranu spada tzv. brza hrana. To su hamburgeri, pizza, pommes frittes.
Transmasti ima mnogo u kobasicama, šunkama, hrenovkama, jeftinoj čokoladi (koja ima manje od 70 % kakaa), lisnatome tijestu, keksima, čokoladnim namazima, tortama, kolačima, raznim grickalicama, čipsu, umacima, sladoledu i margarinu.
Transmasti nastaju i ako pripremamo hranu kod kuće pečenjem ili prženjem na biljnim uljima. Ako se ulje zagrijava do pojave dima nad tavom, tada ono sagorijeva i pri tome nastaju nepoželjne transmasti.
Čovjek u svojoj krvi ima više vrsta masnoća:
1. Jedna od masnoća u našoj krvi je LDL kolesterol ili tzv. loš kolesterol. Ta se masnoća taloži na unutarnjoj stijenci krvnih žila i sužava ih. Krvna žila u srcu ili mozgu može se zbog takve naslage posve začepiti. Tada se prekine dotok krvi u srce ili mozak i nastupa srčani ili moždani udar. Transmasti iz biljnoga porijekla povisuju razinu takve loše masnoće u našoj krvi, što vodi u bolest.
2. Druga masnoća u našoj krvi je HDL kolesterol ili tzv. dobar kolesterol. Takva masnoća čisti krvne žile i održava ih prohodnima. Transmasti iz biljnoga porijekla snižavaju tu poželjnu masnoću u našoj krvi, a to opet vodi u bolest.
Kako izbjeći transmasti
Kupujte rjeđe svinjsko ili goveđe meso. Češće birajte ribu i perad kojoj pri obradi odstranite kožu. Čitajte upute na namirnicama! Izbjegavajte one namirnice kojima na deklaraciji piše da sadržavaju „djelomično hidrogenirano biljno ulje ili biljnu masnoću“.
Umjesto svinjske masti upotrebljavajte maslinovo ili suncokretovo ulje. Kolače pripremajte s maslacem, a ne sa margarinom. Hranu nemojte pržiti, nego je pecite bez dodavanja masnoća. Poželjno je namirnice pirjati, kuhati ili spremati na pari.
Europska unija od 1. 4. 2021. savjetuje da u kupovnoj hrani koja nije životinjskoga porijekla smije biti samo 2 grama transmasti na 100 grama ukupne masti.
Time se nas kupce želi uputiti na zdraviju prehranu. Na ta način će se smanjiti broj bolesnika sa srčanim i moždanim udarom.
Domaćice!
Uvedite male promjene u svoju prehranu! Poučite svoju djecu o nezdravoj, brzoj hrani!
Time ćete poboljšati zdravlje svoje obitelji.