ŠTO BISMO BEZ SMIJEHA I OSMIJEHA

Novi likovno-literarni natječaj za hrvatsku djecu širom svijeta naslova “Mudrost osmijeha, a ne podsmijeha”

prilog i organizacija Natječaja: Ankica i Ante Karačić i Jadranka Gradac

Međunarodni likovno-literarni natječaj Iserlohn – Essen – Zaprešić – Podgorač – Novi Sad – Sovići 2022. na temu „Mudrost osmijeha, a ne podsmijeha“ raspisuje se za djecu Hrvata u iseljeništvu i djecu iz Hrvatske u dobi od 1. do 8. razreda osnovne škole ( iz Njemačke do 12. razreda).

Izložba likovnih i literarnih radova hrvatskih učenika iz cijeloga svijeta održat će se u Njemačkoj, Hrvatskoj pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatske matice iseljenika, a u suradnji Matice hrvatske za Ruhrsko područje, internetskog portala Hrvatski Glas Berlin, OŠ. Ljudevit Gaj Zaprešić, OŠ. Hinka Juhna Podgorač kod Đakova, OŠ. Stipan Vrljić, Sovići Bosna i Hercegovina, te Hrvatskog kulturnog centra Novi sad.

Proglašenje najboljih likovnih radova bit će u Gradskoj galeriji u Iserlohnu do kraja ožujka 2022. godine, a literarnih do kraja travnja 2022. godine. U likovnom dijelu nagrađuju se tri likovna rada od 1. do 4. razreda i od 5. do 8. razreda. U literarnom dijelu nagrađuju se tri literarna rada za svaki razred od 1. do 8. razreda ( iz Njemačke do 12. razreda).

Tema: Mudrost osmijeha, a ne podsmijeha

Nema ništa ljepše od dječijeg smijeha. Iskrenog i sretnog. S njim se ne može mjeriti ni jedan drugi smijeh.

Sama djeca ne znaju njegovo značenje i posebnost, ona su samo sretna i zadovoljna.

Često su klaunovi s naglašenim velikim crvenim ustima pozivači na smijeh, a sam smijeh izaziva smijeh.

Na putu odrastanja mijenja se smijeh, gubi na vjerodostojnosti, zvonkosti, neopterećenosti, pa onda i na sreći i na iskrenosti. Što je to što mijenja smijeh i osmijehe i čini ih neprepoznatljivima?

Što znači „smijem se, a plakao bih“?

Zašto postoje osmijesi i smijeh? Može li smijeh biti mjera za sreću i zdravlje? Može li nam smijeh pomoći da budemo zdraviji?

Kako bi bilo bez njih, bez smijeha i osmijeha? Kako bi bilo da se zabrane?

Postojalo je vrijeme u povijesti čovječanstva kao u ranom srednjem vijeku, kad je smijeh bio i osuđivan i zabranjivan, kako je pisac Umberto Ecco napisao u svom djelu „Ime ruže“. Zabraniti svijetu da se smije i osmjehuje nezamislivo je danas. Što bi se time trebalo dobiti?

Čemu i kada se ne smije smijati? To zna i malo dijete koje još i ne govori. Osjeća u zraku i čita s lica odraslih. Nema na njima osmijeha. Toliko je osmijeh jasan. A podsmijeh, podsmijeh je nejasan. Podsmijeh je varka, laž na usnama i bol u srcu.

Ali, uska je crta između osmijeha i podsmijeha, toliko uska da se na njoj možeš porezati kao na oštar nož.

Kad podsmijeh zamijeni osmijeh, poljuljaju se ljudske vrijednosti i zamagli se pogled. A opet, tu jedino može pomoći iskren osmijeh jer on prepoznaje, liječi i ispravlja sve nepotrebne podsmijehe i mobinge.

U životu se svašta može doživjeti sa smijehom i osmijesima. Neki se ljudi i prestanu smijati jer im bolest to onemogućava ili velika patnja i strah koje su doživjeli. Tada im mogu pomoći baš osmijesi drugih ljudi i djece da se ponovno osmijehnu ili ako fizički ne mogu da se u sebi smiju, gledajući njih. Mišići oko usana trebaju poticaj iz srca da bi se rastegli u osmijeh i uz malo vježbe sve je moguće. Ljudi bez osmijeha trebaju druge ljude s osmijesima.

A što je s mudrošću osmijeha nakon sve te ljekovitosti i ljubavi koje osmijeh daje? Moglo bi se reći da su djeca već mudra od prvih godina života. Francuski renesansni filozof Michael de Montaigne iz 16. stoljeća primijetio je da je naizrazitiji znak mudrosti, trajna radost. Mudrost ide uz radost i osmijeh, a sigurno ne uz podsmijeh.

Osmijeh ima čarobnu moć, otvara vrata i „izvlači sunce iz šešira“ kao u pjesmi grupe Elemental – „Osmijehom“ koja ima ritam mladosti i čak i liječi sve moguće kradljivce osmijeha.

Osmijehom

Osmjehom otvori vrata
Izvuci sunce iz šešira
stisni me jako da boli
u zagrljaju ja sam mirna
Danas imam osjećaj, mogla bih sve
naći sunce među oblacima, ma kako ne?
Crno ću okrenuti na bijelo jer tako želim
uzet si najbolje karte prije neg ih sve podijelim
Neću tužne priče danas primam samo smijeh
il u kešu il na rate meni svejedno je
Danas letim bez krila iznad ovog sivila
danas ne javljam se na pozive nikakvih debila
Kupit ću si cvijeće i raditi herbarij,
a ostatak dana ću si pjevati “stip šuvari-vari”
Sanjam sa kistom dugine boje u ruci
u drugoj držim pero, ja sam Titanik u luci
Dirat ću se di god želim, mrsiti kosu
i razgalit dušu makar dobila po nosu
Imam osjećaj dobar, možda dobijem na lotu
Sve će biti u redu, tak to bude u životu.
Osmijehom otvori vrata
Izvuci sunce iz šešira
stisni me jako da boli
u zagrljaju ja sam mirna
Imam svijet pred sobom, asfalt pod nogama,
ja letim, nedodirljiv sam, a nisam na drogama
Van idem, smijem se, danas živim za sebe
Nitko me ne gura, ne prodaje štoseve,
nema negativnih likova i prebrzih vozača
Boje kojim šaram po platnu svatko shvaća,
danas stat ću pod tuš, isprat sa sebe gorčinu,
poslat poljubac suncu, svom životu i mom sinu,
riječi ne lome tišinu, vikat ću, želim,
ići prljavim prstima po plahtama snježno bijelim
Doć’ će novo doba, zaboravit se kriza,
Ja već danas sve to odlučit ću stavit iza,
sebe častit ću osmijehom njega nosim posvuda
Hodat ću slobodno – bez osuda –
nacrtat ću sprejem srce kraj svog imena na plotu
Sve će bit u redu, tak to bude u životu.

KATEGORIJA LIKOVNIH RADOVA:

Tehnika: kombinirana tehnika, kolaž, tuš, flomaster…

Format: A4

Rok prijave: 15. veljače 2022. godine

Svaki rad na poleđini treba sadržavati sljedeće podatke:

– ime i prezime učenika
– razred
– državu, adresu i naziv škole
– email adresu
– ime i prezime mentora/ice

(Podaci na poleđini trebaju biti ispisani čitko, velikim tiskanim slovima.)

Radove fotografirati i poslati na email adresu: a.karacic@gmx.de ili na adresu Ankica i Ante Karačić, Stormstr. 3, 58640, Iserlohn, Deutschland.

Za dodatne informacije možete se obratiti organizatorima: a.karacic@gmx.de

Nagrađuju se tri likovna rada u kategorijama od 1. do 4. razreda i od 5. do 8. razreda.

KATEGORIJA LITERARNIH RADOVA – PJESMA / SASTAV:

Radovi trebaju biti na hrvatskom jeziku, a ako su na nekom drugom jeziku (engleski, njemački, francuski, španjolski, ruski, češki, mađarski…) moraju biti prevedeni na hrvatski jezik. To može učiniti mentor/ica. U tom slučaju šalju se oba primjerka na originalnom i hrvatskom jeziku. Dozvoljene su sve forme i dužine literarnih radova.

Svi radovi trebaju biti pisani u Word doc formatu, veličine fonta 11, u pismu Times New Roman.

Rok prijave: 15. veljače 2022. godine

Svaki rad treba sadržavati sljedeće podatke:

– ime i prezime učenika
– razred
– državu, adresu i naziv škole
– email adresu
– ime i prezime mentora/ice

Radove poslati na e-adresu gđe Jadranke Gradac uprava@matica-hrvatska-ruhrgebiet.de

Nagrađuju se tri literarna rada za svaki razred od 1. do 8.-12. razreda. Posebno se ocjenjuju pjesme, a posebno sastavi. Posebno se ocjenjuju literarni radovi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, a posebno literarni

radovi iz drugih zemalja.

Medijski pokrovitelji: Hrvatski Glas Berlin – zbornica.com

3 1 vote
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments