Njemačko udruženje za trgovinu knjigama dodjeljuje Nagradu za mir 2021. godine spisateljici i redateljici Tsitsi Dangarembga iz Zimbabvea.
prilog: Ivica Košić
Pet godina nakon Drugog svjetskog rata realizirana je ideja koja i danas ima utjecaja. Na temelju stajališta Immanuela Kanta o čovjeku kao slobodnom biću sa svjetski važećim ljudskim pravima, osnivači nagrade su htjeli razlikovati one koji se riječima i djelom protive onome što ugrožava mir, razumijevanje i jednakost među ljudima.
Njemačko udruženje za trgovinu knjigama (Börsenverein des Deutschen Buchhandels e.V.) dodjeljuje Nagradu za mir od 1950. godine. Svojom bogatom poviješću, nagrada za mir utjecala je na društvene rasprave do danas.
Upravni odbor odabrao je spisateljicu i redateljicu Tsitsi Dangarembga za dodjelu nagrade 2021. godine. Svečana dodjela nagrade održat će se u nedjelju, 24. listopada 2021. godine.
Tsitsi Dangarembga, rođena 14. veljače 1959. u Mutoku na današnjem sjeveroistoku Zimbabvea, jedna je od najvažnijih spisateljica, dramatičara i filmašica u svojoj zemlji. Knjige njezine međunarodno uspješne trilogije romana govore o odrastanju i životu žene koja teži samoodređenju u postkolonijalnom Zimbabveu, ilustrirajući složene mehanizme ugnjetavanja spola, kolonijalizma i rasizma.
Tsitsi Dangarembga u svom umjetničkom radu kombinira jedinstveno pripovijedanje s univerzalnim pogledom te je stoga ne samo jedna od najvažnijih umjetnica u svojoj zemlji, već i široko čujan glas Afrike u suvremenoj svjetskoj književnosti.
U svojoj trilogiji romana, Tsitsi Dangarembga na primjeru adolescentice opisuje borbu za pravo na pristojan život i žensko samoopredjeljenje u Zimbabveu. Time pokazuje društvene i moralne sukobe koji nadilaze regionalni kontekst i otvaraju odjeke za globalna pitanja pravde. U svojim filmovima bavi se problemima koji proizlaze iz sukoba tradicije i modernosti.
Njezine poruke uspješno su upućene širokoj publici kako u Zimbabveu, tako i u susjednim zemljama. Njezin umjetnički rad prati njezina dugogodišnja predanost promicanju kulture u svojoj zemlji – i otvaranju je posebice ženama. Istovremeno se bori za prava na slobodu i političke promjene u Zimbabveu. Trenutno je njihov mirni prosvjed usmjeren protiv korupcije, zbog čega Tsitsi Dangarembga također prihvaća da ja vlada progoni.
– Ako želite da vaša patnja prestane, morate djelovati, poziva ona. Akcija dolazi iz nade. Ovo je princip vjere i djelovanja.
Kenijska germanistica i sociologinja Auma Obama održat će laudatio na dodjeli nagrade u nedjelju, 24. listopada 2021. u povijesnom zdanju Paulskirche u Frankfurtu. Dr. Auma Obama je nagrađena s nekoliko nagrada za svoju društvenu i humanitarnu predanost, posebno za ekonomsku, ekološku i društvenu održivost, uključujući nagradu Walter Scheel i nagradu časti Hansa Rosenthala 2019. godine. Članica je Svjetskog vijeća za budućnost/ The World Future Council (WFC) od 2014. godine. Njezino društveno opredjeljenje povezuje je s Tsitsijem Dangarembgom, s kojom je dugogodišnja prijateljica.
Književnik Hans Schwarz predložio je skupini njemačkih izdavača i knjižara da osnuju zakladu za nagradu za mir još 1949. godine. Nagrada je prvi put trebala biti dodijeljena Maxu Tauu, a potom i drugim humanistima i piscima na godišnjoj razini. Osnivači su se nadali da će nagrada pomoći da se Njemačka izvuče iz kulturne izolacije i da će se humanističke ideje vratiti u društvo. U statutu Nagrade za mir njemačkog Društva za trgovinu knjigama formulirali su tvrdnju: Zaklada služi miru, humanosti i razumijevanju među ljudima. To se postiže dodjeljivanjem Nagrade za mir osobi koja je dala izuzetan doprinos ostvarenju ideje mira, prvenstveno svojim radom na području književnosti, znanosti i umjetnosti. Pobjednik se bira bez obzira na naciju, rasu ili vjeru. Formulacija se temelji na stavovima Immanuela Kanta o čovjeku kao slobodnom biću sa svjetski važećim ljudskim pravima i tezama o mirnom suživotu država prikazanim u njegovom djelu Prema vječnom miru.[1]
[1] Kant je u jesen 1795. objavio spis Prema vječnom miru, s podnaslovom Filozofski nacrt, u kojem pokazuje kako se um odnosi prema povijesnoj prirodi čovjeka. Može li uopće znanje postati praktično ili se ono odvija samo u čistom području božanstva, matematike i prirode? Može li ljudski um biti djelotvoran u sferi javnog djelovanja, tj. politike? Kant u tom spisu postavlja tezu da je mir temelj i norma političkoga, te se ovim mišljenjem svrstava u europsku humanističku tradiciju.