Kao odgovor na sve veći broj pitanja i nedoumica oko prijave poreza u Hrvatskoj na dohodak ostvaren u inozemstvu, Porezna uprava RH je objavila posebna priopćenja.
U prvom priopćenju Porezne uprave ističe se kako se u javnosti pojavilo puno netočnih informacija, zbog kojih su se odlučili oglasiti i razjasniti što su to pojmovi koji se u javnom prostoru posljednjih dana često spominju i koriste – “središte životnih interesa” i “rezidentnost”.
“Plaćanje poreza se ne određuje prema državljanstvu ili prijavljenom prebivalištu već prema poreznoj rezidentnosti kao središtu životnih interesa. Osobe koje imaju užu obitelj (supružnika i/ili djecu), imaju poreznu rezidentnost tamo gdje im se nalazi obitelj i gdje ta obitelj koristi sve potrebno za svakodnevni život (mjesto odlaska na posao, doktor, škola, vrtić i slično). Osobi koja je samac porezna rezidentnost se određuje prema mjestu gdje boravi u pravilu u vremenskom razdoblju duljem od 183 dana.
Za hrvatske državljane koji su se s užom obitelji ili kao samci odselili iz Republike Hrvatske prije 2016. godine ili imaju užu obitelj izvan RH pretpostavlja se da nisu više hrvatski porezni rezidenti te stoga nisu ni u obvezi prijavljivati svoje ukupno ostvarene primitke po načelu svjetskog dohotka u RH. Sve i da imaju određenu nekretninu, koju su naslijedili ili kupili u RH, koju možda i iznajmljuju u RH i po toj osnovi plaćaju porez u RH, to ih ne čini hrvatskim poreznim rezidentima.
Osobe koje su se odselile iz Hrvatske ili prenijele središte svojih životnih interesa u inozemstvu nakon 2016. godine, a nisu se odjavili iz porezne rezidentnosti u Hrvatskoj, to moraju učiniti podnošenjem obrasca TI i potvrde o poreznoj rezidentnosti države u kojoj rade. To potrebno zbog utvrđivanja rezidentnosti u ranijem periodu”.
Kako bi dodatno pojasnili što to točno znači i koje su obveze građana koji žive u inozemstvu, naveli su i tri primjera.
“Primjer 1.: Hrvatski državljanin odselio s užom obitelji izvan RH u drugu državu prije 2016. godine:
Hrvatski državljanin je prije 2016. odselio s užom obitelji (suprugom i dvoje djece) izvan RH u drugu državu.
U toj drugoj državi hrvatski državljanin sa svojom obitelji ostvaruje središte životnih interesa (zaposlenje, škola, vrtić, doktor i slične usluge).
Pretpostavka je da je navedeni hrvatski državljanin izvršio odjavu prebivalište u MUP-u RH, no bez obzira je li isto učinio te bez obzira je li odjavio poreznu rezidentnost kod Porezne uprave RH za takve osobe primjenjuje se pretpostavka da više nisu porezni rezidenti RH.
Ove osobe nemaju obveze prema Poreznoj upravi RH. Iznimno kada bi za te osobe bilo utvrđeno da su kroz međunarodnu razmjenu podataka za iste dostavljeni podaci u RH, Porezna uprava RH će ih pozvati da se regulira njihova porezna rezidentnost.
Za osobu samca pravila se primjenjuju na identičan način.
Primjer 2.: Hrvatski državljanin odselio s užom obitelji izvan RH u drugu državu u razdoblju od 2016. godine do danas:
Hrvatski državljanin je u razdoblju od 2016. godine do danas odselio s užom obitelji (suprugom i dvoje djece) u drugu državu.
U toj drugoj državi hrvatski državljanin sa svojom obitelji ostvaruje središte životnih interesa (zaposlenje, škola, vrtić, doktor i slične usluge).
Bez obzira je li hrvatski državljanin izvršio odjavu prebivališta u MUP-u, obvezan je izvršiti odjavu iz porezne rezidentnosti RH podnošenjem obrasca Upitnik TI Poreznoj upravi RH
Uz obrazac Upitnik TI hrvatski državljanin je obvezan podnijeti potvrdu druge države o njihovoj poreznoj rezidentnosti s datumom iz kojeg je vidljivo od kada ga ta država smatra svojim poreznim rezidentom.
Utvrđivanje rezidentnosti moguće je dokazivati i unatrag za prethodne godine.
Za osobu samca pravila se primjenjuju na identičan način.
Primjer 3.: Hrvatski državljanin nije porezni rezident RH, ali u RH posjeduje nekretninu koju iznajmljuje:
S obzirom na to da hrvatski državljanin nije porezni rezident RH, ne podliježe niti obvezi prijave ino primitaka po načelu svjetskog dohotka u RH.
Ako nekretninu koju posjeduje u RH iznajmljuje po toj osnovi će plaćati porez na dohodak od imovine u RH, ali isto ga ne čini poreznim rezidentom RH.
Primitke ostvarene od najma u RH i plaćeni porez po toj osnovi u RH prijavljuje po načelu svjetskog dohotka u državi u kojoj ima prijavljenu poreznu rezidentnost.
U drugom priopćenju su naveli kako je prijava inozemnih primitaka dobrovoljna te kako onima koji prijave svoj dohodak stečen u drugim državama neće zaračunati kamate ili provoditi prekršajne postupke, već samo utvrditi poreznu obvezu, ako ona postoji. Pritom će uračunati porez koji je plaćen u drugoj državi.
Dobrovoljno je moguće prijaviti inozemni dohodak “podnošenjem obrasca Dobrovoljna prijava ino primitaka te po potrebi drugih obrazaca navedenih na internetskoj stranici Porezne uprave. U postupku utvrđivanja eventualne porezne obveze, sukladno dobrovoljnoj prijavi ino primitaka, primijenit će se metoda koja je povoljnija za poreznog obveznika: kumulativna prijava ostvarenih primitaka za prethodne godine u tekućoj godini uz obračun poreza prema poreznim pravilima za tekuću godinu (u daljnjem tekstu kumulativni obračun) ili obračun po godinama za prethodne godine uz priznavanje osobnih odbitaka i poreznih stopa prema pojedinoj godini.
Metoda obračuna po godinama bit će, u pravilu, povoljnija za obveznike koji u prethodnim godinama nisu iskoristili propisane osobne odbitke jer će na taj način iskoristiti neiskorišten osobni odbitak po godinama.
Na temelju svake Dobrovoljne prijave ino primitaka u postupku utvrđivanja porezne obveze Porezna uprava primijenit će metodu obračuna koja će za poreznog obveznika biti povoljnija.”
Porezna uprava ponovno poziva građane – hrvatske rezidente da putem Dobrovoljne prijave ino primitaka prijave ostvarene primitke te upućuje građane da informacije prate na stranicama Porezne uprave Republike Hrvatske.