U okviru posjeta Njemačkoj, hrvatski ministar Gordan Grlić Radman susreo i predstavnike hrvatske zajednice u Njemačkoj
tekst i foto: Hrvatski glas Berlin
Berlin/ Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je u okviru službenog i radnog posjeta Berlinu pronašao vrijeme posjetiti i Veleposlanstvo RH u Njemačkoj i susresti veleposlanika Gordana Bakotu i osoblje diplomatskog predstavništva u kojemu je prije preuzimanja ministarske dužnosti bio na mjestu veleposlanika.
U ovom susretu u Veleposlanstvu RH u Njemačkoj sudjelovali su i konzuli i počasni konzuli iz hrvatskih konzulata u Njemačkoj, potom papinski nuncij, nadbiskup Nikola Eterović, Zoran Andročec, direktor INGRA DET, najvećeg poslovnog udruženja hrvatskih tvrtki koje djeluju u Njemačkoj, voditelj HKM Berlin fra Zvonko Tolić te predstavnici hrvatskih udruženja i društava, gospodarske zajednice i medija u Berlinu i Njemačkoj.
Srdačno dočekan od brojnih koje je upoznao u vrijeme diplomatskog mandata u Berlinu, ministar Grlić Radman se najprije zadržao u ugodnim razgovorima, prepoznavanjima i upoznavanjima. Potom je bio pozdravljem od veleposlanika Gordana Bakote koji je naglasio kako ministar, unatoč službenim obavezama i važnim sastancima s novom, njemačkom vladom, nije propustio doći u hrvatsko veleposlanstvo i susresti se s hrvatskim iseljenicima što mu je uvijek bitno.
Susret u Veleposlanstvu je održan u vrijeme dok još traje izložba novinske fotografije Večernjeg lista organizirana u povodu obilježavanja 30 godina uspostave diplomatskih odnosa Njemačke i Hrvatske koja može, kako je to rekao veleposlanik Bakota, podsjetiti na stvaranje države u uvjetima teške agresije i na to kako je lijepo imati svoju domovinu. Veleposlanik Bakota je u uvodu posebno pozdravio dvojicu počasnih konzula, Petare Neumanna iz Dresdena i Detlefa Prinza iz Magdeburga.
Obraćajući se okupljenima dr Grlić Radman je prenio pozdrave premijera Plenkovića i svih članova vlade. Rekao je kako ne zna hoćemo li slaviti 30. obljetnicu ali zna da ćemo ju obilježiti jer su vremena teška.
–Ono što vidimo u Ukrajini, to smo vidjeli u Hrvatskoj prije 30 godina, srpsku agresiju. Danas imamo još opasniju dimenziju s velikim posljedicama i žrtvama koje su mlađima nezamislive a nama koji smo to doživjeli su zamislive. Ipak, teško zamislivo u 21. stoljeću kad svi promoviramo multilaterizam, vladavinu prava i poštivanje drugih i drugačijih jer samo na taj način ovaj svijet može opstajati.
Identitet se ne smije zaboravati, on nas čuva, on je naše ime i prezime, povezuje generacije, ako nema identiteta nema ni čovjeka. I što će vam život ako ne znate tko ste, što će vam išta ako ne znate što je vaše, čemu težite, za čim čeznete i kamo su upućeni vaši osjećaji, vaša ljubav, vaše srce, vaše zalaganje, rekao je između ostalog ministar Grlić Radman.
Drago mi je biti ovdje, upravo u usporedbi prije 30 godina kad nismo bili nigdje. Nigdje nismo bili dobrodošli jer nitko nije želio raspad one bivše države a trebalo je Hrvatsku predstavljati u vrijeme kad smo bili napadnuti od snažne armije i agresivne Miloševićeve politike osvajanja. Nismo imali oružja i nikoga u svijetu tko bi nas mogao podržati. Bili su Hrvati u iseljeništvu koji su jako puno značil nama, imali su svoje veze, utjecaje i koji su djelovali na javno mnijenje tako da je negdje 5. studenog došlo do promjene u Njemačkoj vanjskoj politici i same opterećene ujedinjenjenjem. Došlo je do velikog preokreta… Ne mogu sada reći da je Ukrajini lako, nije joj lako, tamo su žrtve velike ali Ukrajina ima i saveznike i prijatelje, ima cijelu demokratsku javnost i ima pomoć, ujedinila je sve domokratske snage.
– U domovini gdje je čovjek okružen svojim jezikom, životom koji poznaje i krajolikom iz kojega je izrastao, to je lakše kad govorimo o opstojnosti hrvatskog naroda, mi smo dolje pa živimo i znamo za što se borimo, to je naše blato i prašina pa kako god da je. Upravo to dokazuje važnost hrvatske zajednice u inozemstvu pa tako i ovdje, iako ovo više i nije inozemstvo, mi više nismo stranci ovdje, mi smo obitelj, mi smo familija, na ustrajnom njegovanju identiteta i odražvanju povezanosti zajednice. Vi ste se ovdje integrirali, neki su se i asimilirali, to je život, tako je sa svim zajednicama, ali svako njeguje sjećanje na podrijetlo, sjećanje na svoje pradjedove, pradomovinu i to je lijepo. Nitko nije prisiljen to činiti, svatko to radi iz svog osobnog razloga, iz svoje osobne volje. Kad govorimo o Hrvatskoj, onda svi kažu, Hrvatska to je more, to su rijeke, polja, planine, no Hrvatska to smo zapravo mi, jer mi jesmo. Ali, mi nismo osvajački narod, ako volimo svoje gdje god jesu Hrvati, mi pridonismo boljem društvu tamo gdje jesmo. Imali smo uvijek od pamtivijeka kršćanske vrijednosti ljudskosti, ljubavi, nismo otimali tuđe a i nama kad su oteli ono što je naše, mi nismo prihvaćali oružje da bismo to vratili. Uglavnom imamo ono što imamo ali to što imamo ne damo. Hrvat u Čileu, Americi, Bosni i Hercegovini, Srbiji ili Njemačkoj dio je naše zajednice, poveznica života i nade u bolje sutra, te veze nade spajaju u prostoru i vremenu sve nas. Ono što je važno, biti vjeran, lojalan, volimo svoje, poštujmo svoje… Mi smo mali grozd ali svejedno smo jak grozd, kap po kap čini slap a mi smo jaki slap. Do rezultata se ne stiže preko noći, treba imati upornosti, treba imati volje i biti obziran u svemu tome, važno je i kakve arumente upotrebljavate… Dragi prijatelji, kad se prisjetimo 15. siječnja, tada je hrvatsku državu priznalo samo 12 država, tada je bila EU mala, danas je 27 članica, među njima je bila Njemačka, možemo reći i veliki Kohl i veliki Genscher bili su važni političari koji su prepoznali da volja i žrtva jednog naroda mora biti nagrađena. Bili smo slabi u naoružanju ali smo bili jaki u volji i to je ono što je pobijedili. Pobijedili smo snagom ljubavi, volje, hrabrošću i uvjerenjem da ono za što se borimo ima vrijednosti i da nema cijenu “, rekao je između ostalog ministar Grlić Radman naglašavajući veliki poslijeratni trud Hrvatske, velike uspjehe u 30 godina. Ministar Grlić Radman je tijekom govora posebno potcrtao i važnost Bosne i Hercegovine i položaja Hrvata u njoj, njihove konstitutivnosti u svjetlu izmjena izbornog zakona i dobijanja onoga što Hrvatima, kao i drugim narodima u Bosni i Hercegovini i pripada, o čemu je bilo riječi i u službenim razgovorima tijekom dana s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalena Baerbock.
Nakon govora dr Gordana Grlića Radmana, nastavljeni su razgovori i druženje s konzulima te predstavnicima hrvatskih udruženja, vjerskih institutucija i poslovnim predstavnicima te razgovori s predstavnicima iseljeničkih medija.