prilog: Ljiljana Tadić / Ivica Košak
Wiesbaden, 21. rujna 2022. godine. Hrvatska kulturna zajednica / Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadnu (HKZ/OMH-Wi) organizirao je literarno večer s nastupom književnika Dalibora Markovića.
Gospođa Ljiljana Tadić, članica predsjedništva Zajednice predstavila je pisca i njegov rad. Dalibor Marković, šampion poetry slama iza sebe ima već više od 20 godina scenskog iskustva. Sva njegova predavanja imaju jedno zajedničko: – traju samo nekoliko minuta!
Umjetnost postoji prvenstveno zbog i radi sebe, o tome smo se uvjerili na jesenjem susretu naše Zajednice, u srijedu 21. rujna 2022. godine povodom Svjetskog dana mira (UN) [1] i u okviru kojeg smo upoznali slam poeziju a, pisca i pjesnika iz Frankfurta. Publika, iako malobrojna, uistinu je uživala prateći njegov nastup na kojem je predstavio nekoliko svojih pjesama, gdje je zvukom, melodičnošću stiha i njegovom semantikom držao pozornost slušatelja. Dalibor Marković pobudio je i želju sudionika literarne večeri da se pobliže upoznaju s ovom književnom vrstom koja sve više i češće zauzima visoke pozicije, kako na ovim prostorima tako i u svijetu.
Okupljeni članovi i prijatelji pozdravili su na video-konfereciji i autoricu Bojanu Meandžiju iz Karlovca, čije djelo Trči! Ne čekaj me…/Lauf! Warte nicht auf mich… predstavljeno povodom Svjetskog dana mira 2021. godine.[2]
Uz karijeru slammera poezije, Marković već više od 15 godina nudi radionice kreativnog pisanja na temu skladanje i izvođenje poezije. U početku je uglavnom održavao jednodnevne tečajeve u školama, dok se neke radionice protežu na dulje vremensko razdoblje, što smatra vrlo vrijednim jer se vidi razvoj polaznika kroz to vrijeme.
Dalibor Marković, rođen je 1975. u Frankfurtu na Majni, gdje i danas živi, kao autor i pjesnik. Marković sa svojom govornom poezijom/ slam poetry već gotovo dvadeset godina obilazi njemačke i međunarodne pozornice, a redovito održava i radionice pisanja i izvođenja poezije. Drugo središte života Marković ima u Mexico Cityju, gdje je nastao veliki dio njegovog debitantskog romana Topola/Pappel. Dalibor Marković u svom romanu daje sve od sebe i dokazuje se kao izvrstan pripovjedač koji se može uhvatiti u koštac s mikroskopskom svijetom jednako kao i golemošću svemira. Topola/Pappel je intenzivan roman vođen pričom Konrada Tople/ Konrad Pappel koja odiše vedrinom i nadrealnim trenucima. Doživljaj čitanja topi se u zvuku koji je raskošan, šarmantno naivan, avanturistički i filozofski-lagan. Prilagođava se događajima i duhu vremena/ Zeitgeistu.
Nedavno je objavljeno i djelo: A vi pišete na njemačkom?/ Und Sie schreiben auf Deutsch?[3]
– A vi pišete na njemačkom? Često čujem ovo pitanje, rekao je Marković kada se predstavio i naznačio svoje zanimanje. Dakle, ovo pitanje treba postaviti. A odgovori se moraju braniti. Dalibor Marković traga za odgovorima u najskrovitijim zavrzlamama materinjeg jezika za kojeg kaže da je i hrvatski i njemački, ali tragove pronalazi i drugim kulturama. U svom traženju tekstopisac izgovorene riječi podupire se ritmovima koje bubnja ustima. Ponekad čak i dok priča. Djeluju kao osobni sonar, s kojim on manevrira kroz svijet svog vremena. Dalibor spaja poeziju s beatboxingom i traži vezu između jezika i identiteta.
Dalibor Marković ima službenu web stranicu daliborpoesie[4] na kojoj možete pronaći sve važne informacije o njemu i njegovom radu. Marković se na svojim društvenim mrežama javlja samo kada ima nešto važno za objaviti. Na primjer, datumi događaja ili najava njegovog novog romana Topola – priča o jednom skitnici/Pappel. Die Geschichte eines Herumtreibers, koji je Verlag Voland & Quist objavio u rujnu 2021.
Nadajući se daljnjoj suradnji u zajednici HKZ/OMH-Wi, Dalibor Marković i njegovo djelo bit će predstavljeno u okviru Sajma knjige, 22. listopada 2022. godine u Frankfurtu što će uvelike obogatiti Hrvatski štand i privući znatiželju čitalačke publike.
…
[1] Širom svijeta 21. 09. obilježava se kao Svjetski (ili Međunarodni) dan mira. Rezolucijom Ujedinjenih naroda (UN) iz 2001. godine taj datum određen je za dan nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnom nivou. Svjetski dan mira utemeljila je Opća skupština UN 1981. godine u cilju obilježavanja i jačanja ideala mira među svim narodima i državama, odredivši za njegovo obilježavanje treći utorak u rujnu (septembru). 20 godina kasnije novom je rezolucijom za fiksni datum obilježavanja proglašen 21. rujna. Svjetski dan mira omogućava svim pojedincima, organizacijama i nacijama da svojim djelima zajednički šire poruke mira. Nakon rasprava o uvođenju Svjetskog dana mira i o tome što bi on trebao predstavljati, zaključeno je da će se taj dan obilježavati kako bi se kontinuirano podsjećalo na potrebu jačanja mirovnih poruka i ideja među svim ljudima i narodima.
[2] http://www.hkz-wi.de/de.hkz/Literatur%20im%20Dialog/im-dialog/bojana-meandzija/der-autobiografische-roman-lauf-warte-nicht-auf-mich.html
[3] Dalibor Marković, Und Sie schreiben auf Deutsch? Verlag Voland & Quist; 1. Edition (1. November 2016)
[4] https://www.daliborpoesie.com/