Hrvatski izlagači na Zelenom tjednu 2019., njihove želje i snovi
piše: Aleksandra Brnetić
foto: Sonja Breljak
Gotovo je nemoguće u 18ici ne opaziti hrvatski štand. Ima formu uspravnog kvadra, a na svakoj svojoj plohi nosi natpis ispisan velikim verzal slovima u bijeloj boji a na crvenoj podlozi: KROATIEN.
Ustobočio se u prostoru i svojom visinom nadvisuje ostale nacionalne štandove – Bugarsku, Rumunjsku, Nizozemsku i Maroko. Ako ga gledam iz daljine, podsjeća me na tvrđavu na Klisu.
Približujem li mu se, čini mi se da mu se podnožje sve više sužuje što sam mu ja bliže. Varka je to. U podnožju koje je malecno, sve vrvi, od izlagača i izloženih proizvoda. Kao u košnici.
„Tvrđava“ je opasana stolovima, a na njima boca, bočica, čašica, štamprleka, bićerina, i vrečica, a iza njihovi gazde i gazdarice. Hrvatski izlagači, četiri velika i 11 malih, pošlihtani su jedan do drugoga i nude ono što im je dalo njihovo polje.
Počnimo redom, od jednog ćoška. Zurim u Široke rezance s koprivom i mislim si: To još nisam jela!, a vlasnik mi ponosno ali i samokritički govori:
– Mi smo OPG Sokić iz Cernika, supruga Vera i ja, Zdravko. Sve ovo što vidite, radimo sami. Radimo ekološki uzgoj, radimo sve prirodno. Pokušavamo biti jedinstveni na tržištu što smo dosad uspjeli. Radimo proizvode koje drugi nemaju, kao na pr. začinske soli sa šumskim origanom (To vam je divlji mažuran, mravinac, mekulica.) Radimo ocat od šipka i tjesteninu od soje, nema u tome bijelog brašna, bez jaja su rezanci i dodaci su medvjeđi luk (divlji luk, srijemuž), kopriva, vrganji, konoplja i ljuta paprika. Jedini smo na tom području i mislimo se širiti dalje. Smatramo da je to nova ponuda. Do sada je nismo vidjeli nigdje u Evropi pa tako smatramo da ćemo uspjeti i na taj način zainteresirati djecu da ona nastave.
Vjerujemo da ćemo dogodine imati još širu paletu takvih proizvoda. I očekujem bolju prezentaciju svih nas. Bit će veći prostor. Mi se trebamo bolje pripremiti. Vjerujem da će tržište Njemačke to prihvatiti. Kad kažem bolje pripremiti, evo u našem slučaju konkretno, mislim da trebam poraditi na dizajnu svojih proizvoda. Mislim da ću pokušati da radimo i degustacije. Ove godine to nisam uspio. Mali je prostor i nisam se dovoljno dobro pripremio. Za godinu ću svakako taj dio odraditi tako da ja i supruga možemo ljudima dati da probaju sve što mi radimo.
Odmah do Zdravka Sokića su dva mladića. Iz Koprivnice su. Ozbiljnog su i napetog pogleda uperenog u posjetitelje koji prolaze kao veliki i neprekidni val. Govori mi Krešimir Krznarić, Pampa TEA:
– Završio sam agronomiju i specijalist sam za održivu ekološku poljoprivredu za takve proizvode. Bavim se proizvodnjom ljekovitog bilja i proizvodnjom biljnih čajeva. 18 godina postojimo na hrvatskom tržištu i došli smo prvi put u Berlin prezentirati naše domaće proizvode. Imamo domaće biljne čajeve od kamilice, bazge, lipe, mente, matičnjaka. Iz toga radimo fine mješavine koje su već poznate u Hrvatskoj. Imamo mješavine tipa Podravski čaj, Mršavko, Bronhitko, Prostatko, Ježučko, tako smo ih nazvali. To su ljekoviti čajevi za razne tegobe. Te naše čajeve prodajemo isključivo u specijaliziranim trgovinama i ljekarnama diljem Hrvatske.
Nama je cilj u Berlinu da upoznamo potencijalne kupce naših čajeva te da probamo naći neku malu distribuciju na području Berlina za naše proizvode. Nadam se da ćemo naći distributera. Želimo upoznati ljude i malo se podružiti s njima. Imamo i besplatnu degustaciju tih naših čajeva.
Nacionalna staklenka za med
Damir Bukvić, iz Novske, predsjednik je Pčelarske udruge Metvica Novska. Zanimanjem je policajac, a u udruzi koja trenutačno broji 156 pčelara, ima i inženjera, doktora i običnih radnika.
– Tu u Berlinu ja zastupam pčelare i nudim njihove pčelarske proizvode. Nudimo sedam vrsti meda, od bagrema, amorfe, odnosno kineskog bagrema ili čivitnjače. Tu je i šumski i cvjetni med, med od lipe, kestena. Evo tu je i med medljikovac, a zove se još medun, a i šumski med. Sav taj med je u posebnim staklenkama, u tzv. nacionalnim staklenkama za med. Te staklenke mogu dobiti samo primarni proizvođači pčelari. Tako da potrošač zna razliku između domaćeg i uvoznog meda.
Djelovanje naše udruge obuhvaća područje Novske s prigradskim naseljima te općinu Jasenovac i Lipovljani i njihova sela. Na tim se područjima nalazi veliki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Grad i Komora su nam financirali dolazak u Berlin, a ove smo godine prvi puta u Berlinu. Mi imamo veliku podršku od Grada.
Vidjet ćemo što će se dogoditi ove godine, ali se nadam da ćemo doći i dogodine. Nadam se da će štand tada biti veći pa ćemo imati više naših pčelinjih proizvoda. Ove godine nema mjesta za sve. Ja se nadam da će dogodine to partnerstvo biti dobro za Hrvatsku.
Iz Novske je i Fabijan Jakubek koji predstavlja OPG Jakubek, odnosno Jakubekov med. I OPG Jakubek je prvi put u Berlinu:
– Tu smo zato kako bismo ponudili naše proizvode od pčelinjeg meda. Pošto smo čuli da će Hrvatska iduće godine zemlja partner ovdje u Berlinu, to za nas znači još veći iskorak, za naše hrvatsko gospodarstvo. I bit će mi drago da i sljedeće godine budem član toga događaja. I da dogodine ponudimo med od kestena, bagrema, cvjetni med. Imamo i pripravak na bazi meda, propolisa, cvjetnog praha, matične mliječi. Uz to imamo i med sa suhim voćem.
Nema kulena bez graševine
Marko Žeravica je rukovoditelj izvoza u tvrtki Belje d.d. čije je sjedište u Baranji, u Dardi, gradiću udaljenom desetak kilometara od Osijeka. Dio proizvodnih pogona Belja koncentrirano je na području središnje Hrvatske oko Ivanić-grada i Vrbovca, dok se glavnina poljoprivrednih površina, farmi i preradbenih kapaciteta nalazi u Baranji. Žeravica je ekonomist i o nastupu na Zelenom tjednu kaže:
– Ovo je u biti treća godina za redom kako na Grüne Woche predstavljamo naše proizvode. Njemačka je kao tržište u našem fokusu pa broj proizvoda i količinu koju izvozimo u Njemačku svake godine raste tako da smo se i ove godine odlučili prezentirati naša vina i naše suhomesnate proizvode. Istaknuo bih pritom graševinu kao autohtonu sortu. Tu je i baranjski kulen i kobasica. Očekujemo da što više ljudi proba naše proizvode i da naš izvoz bude veći nego što je bio lanjski, a on je bio rekordni.
Mi jesmo predstavnici Baranje, ali mi bismo htjeli da se dogodine predstavi cijela Hrvatska u svojoj punini jer stvarno imamo što ponuditi, od Dalmacije, Istre do Zagorja, Slavonije i Baranje, svaka regija sa svojim autohtonim proizvodima.
Tko u Njemačkoj ne zna za Budimire iz Bad Homburga koji su još tamo od 1981. počeli prodavati domaća vina i domaće specijalitete?! Pitala sam Petra Budimira što priželjkuje od Hrvatske kao zemlje partnera 2020. Evo njegovog odgovora:
– Trebamo povećati ponudu i zauzeti jednu cijelu dvorana u kojoj treba predstaviti sve dijelove zemlje i predstaviti ono što imamo. Najveći problem je u tome što je Hrvatska mala zemlja i sve su tvrtke manje više male i one nisu sposobne za biti na globalnom tržištu kao što je Njemačka. To mogu samo veći igrači kao što je Belje, Kutjevo, Badel. U prehrani treba pronaći proizvođače koiu mogu konkurirati s njemačkim, nizozemskim i ostalim proizvođačima. Da roba bude dobra, a cijena povoljna. Jer svak pazi na cijenu, ali i na kvalitetu.
Nama fali dubina. Mi smo stali na alkoholu – kruškovac, šljiva, pelinkovac, i nešto vina, ali fali nam dubina što se tiče specijaliteta. Fali nam pršuta, sira, maslinovog ulja, čak i jedne paške soli koja je sigurno dobra. Imamo mi puno proizvoda za koje se tu ne zna. S povrćem je problem. Mi nudimo kiseliše, a i ono malo i dobro što imamo, a to je dolina Neretve, mrije, a ima sve uvjete. Problem je s Neretvom što vi dolje nemate neku ozbiljnu firmu koja bi ih sve okupila, objedinila u jednu zadrugu i onda tu robu nudila, a ne da se ratuje jedan protiv drugoga. Kad se javi pojedinac, cijena nije visoka, ali što će ozbiljan kupac s jednim šleperom mandarina, pšenice, kukuruza?!
Educiramo i Nijemce
Zvonimir Kalić je nositelj Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Kalić iz Đakova. Zvonimir je u društvu dvije dame. Kao da su blizankinje. Svo troje se stalno nešto smije, zeza, veseli su, jednoga trenutka su i zaplesali.
– Moja obitelj i ja, taj naš OPG se bavi ekološkom proizvodnjom industrijske konoplje. Mi smo mala obitelj – mama, tata, teta i ja. I baka je tu, naravno. Deda je tamo gdje treba biti i šalje nam blagoslov s neba. Mi smo mala obitelj koja radi za osmero (kad je to Zvonimir izgovorio, prasnuo je u slatki smijeh). Mi se inače jako trudimo, svi sve radimo – od proizvodnje, od kopanja, od uzgoja, od pakiranja, plasmana pa do prodaje. Od polja do stola to je naša domaća proizvodnja. Dičimo se time i dičimo s ovim što je izvorno iz Slavonije i Hrvatske.
Po struci sam inače magistar međunarodnih odnosa i diplomacije. Doduše, to ima malo veze s ovim biznisom s kojim se ja bavim, ali magistarski sam rad pisao na ovom poslu. Naime, priča ide ovako. Deda je bio bolestan i konoplja mu je produžila životni vijek. Odlučili smo na slavonsku ravnicu posijati konoplju i educirati mnoge ljude kako je ona zdrava. Mi u našoj proizvodnji nudimo od ekološkog hladno prešanog ulja, brašna, proteina koji su bezglutenski, sjemenki, čaja, namaza, meda, krekera, kolača i određenih kozmetičkih proizvoda.
Mi smo u Berlinu po treći puta. Imamo jako, jako lijepo iskustvo. Educiramo Nijemce koji dođu na ovaj sajam. Jako smo zadovoljni s prodajom i jako smo zadovoljni prezentacijom. Drago mi je što ljudi prepoznaju što je ljekovito pa to uvode u alternativnu prehranu. A za sljedeću godinu očekujemo da mi, ako Bog da, Hrvatska bude zemlja partner, nešto naših proizvoda plasiramo van. Želja nam je da barem jedan naš proizvod plasiramo vani i da imamo konkretniji pristup vanjskom tržištu.
Mi inače naše proizvode nudimo putem sajmova, a dostupni smo i preko interneta, prodajemo i na kućnom pragu i non stop nam dolaze ljudi. Ali voljeli bismo zapravo ostvariti konkretnu suradnju s nekom određenom zemljom. Nebitno je da li bi to bila Njemačka, Mađarska, Slovenija itd. U potrazi smo jer je izuzetno teško sklopiti te odnose i uspostaviti najbolje kontakte i najbolje uvjete. Mi nudimo vrlo kvalitetan proizvod i dan danas smo u potrazi za novim tržištima. Ljudi nas prepoznaju, preporučuju i vjerujemo da ćemo ubuduće biti još uspješniji.
