O reformi strukovnog obrazovanja
“Jedan od ključnih problema je smanjenje satnice prvog stranog jezika za učenike strukovnih škola, dok je njegova buduća prisutnost u modulima neizvjesna i ovisi o odlukama pojedinih škola. Znanje stranih jezika nije važno samo za turizam i međunarodno poslovanje, već za sve gospodarske sektore…” (Mario Šušak)
priprema priloga: Martina Budimir
ilustracija: srednja.hr
foto: M. Šušak
Od sljedeće školske godine planira se linearno uvođenje tzv. modularne nastave u srednje strukovne škole u Republici Hrvatskoj. Reforma strukovnog obrazovanja nužna je jer se za pojedine kvalifikacije učenici obrazuju prema programima starim gotovo trideset godina.
Unatoč potrebi za modernizacijom strukovnog obrazovanja, reforma izaziva mnoge prijepore zbog nedovoljne pripremljenosti nastavnika, neadekvatnih prostorno-materijalnih uvjeta te prvenstveno zbog zatomljivanja općeobrazovnih predmeta od kojih mnogi nestaju kao takvi. Reformi se prigovara i zbog netransparentnosti, osobito u zadnjoj fazi pripreme u kojoj se uzimalo nekima da bi se dalo drugima. U cijeloj toj priči, strani su jezici marginalizirani.
Preko noći je smanjena satnica prvog stranog jezika s planirana tri na samo dva sata tjedno, a drugi i treći strani jezik, ako uopće opstanu, bit će mogući samo kao modul jezika struke, bez podloge općeg jezika. Učenicima strukovnih škola smanjivanjem satnice prvog stranog jezika otežat će se ili čak onemogućiti vertikalna prohodnost, tj. neće biti konkurentni na ispitima državne mature na kojima je prvi strani jezik jedan od obveznih predmeta. Osim toga, zanemarivanje stranih jezika štetno je za gospodarstvo zemlje koja u velikoj mjeri ovisi o turizmu.
Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika (Kroatischer Deutschlehrerverband – KDV) kao strukovna udruga koja se zalaže za očuvanje višejezičnosti i za poboljšanje statusa njemačkoga jezika krajem 2024. godine osnovalo je peteročlano Povjerenstvo za strukovne škole čija je članica i naša suradnica mr. Martina Budimir. Već nekoliko mjeseci društvo ulaže napore u ukazivanje na štetnost zanemarivanja stranih jezika u planiranoj reformi strukovnog obrazovanja.
Predsjednica Povjerenstva za strukovne škole pri KDV, profesorica Tatjana Šoša nedavno je u sklopu Erasmus+ programa boravila u Frankfurtu na Majni. O reformi strukovnog obrazovanja razgovarala je s gospodinom Mariom Šuškom, predsjednikom Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj. Od samog početka Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj djeluje kao predstavnik interesa te interdisciplinarna mrežna platforma za tvrtke i institucije u Njemačkoj i Hrvatskoj te ima više od 15 godina iskustva u izgradnji njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa.
Savez nudi razne usluge u Njemačkoj i Hrvatskoj, uključujući podršku pri ulasku na tržište, pronalazak poslovnih partnera, posredovanje u ugovorima, zapošljavanje te potiče i podržava organizaciju stručnih praksi za učenike i studente kroz Erasmus+ projekte.
Hrvatski gospodarski savez dao je značajan doprinos uvođenju Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija u Njemačkoj.
Profesionalna karijera gospodina Šuška uključuje rad u Obrtničkoj komori u Njemačkoj i sudjelovanje u raznim ispitnim komisijama za majstorske ispite, što mu je omogućilo stjecanje širokog spektra stručnosti u području majstorskih ispita, priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija, osnivanja poduzeća, praćenje investicija kao i rad na gospodarskom-diplomatskom području.
Prenosimo mišljenje gospodina Šuška u cijelosti:
„Strukovno obrazovanje ima ključnu ulogu u osiguravanju kvalificirane radne snage potrebne za gospodarski razvoj Hrvatske. Iako učenici strukovnih škola često pokazuju visoku razinu stručnosti, njihov uspjeh na tržištu rada uvelike ovisi o kvaliteti obrazovnog sustava i njegovoj sposobnosti da se prilagodi suvremenim izazovima. Digitalizacija, tehnološki napredak i globalizacija mijenjaju način rada u svim industrijama, zbog čega je nužno da obrazovni sustav prati te promjene i osigura učenicima sve potrebne vještine.
Najavljene reforme, poput uvođenja modularne nastave, mogu donijeti određene prednosti, ali izazivaju i zabrinutost. Jedan od ključnih problema je smanjenje satnice prvog stranog jezika za učenike strukovnih škola, dok je njegova buduća prisutnost u modulima neizvjesna i ovisi o odlukama pojedinih škola. Znanje stranih jezika nije važno samo za turizam i međunarodno poslovanje, već za sve gospodarske sektore. U proizvodnji, industriji, IT sektoru, zdravstvu, logistici i građevini poznavanje stranih jezika često je presudno za konkurentnost poduzeća i radne snage.
Njemački jezik pritom ima posebno važnu ulogu. Njemačka je jedan od tri najvažnija trgovinska partnera Hrvatske, a njemačke investicije u zemlji otvorile su tisuće radnih mjesta u različitim sektorima. Strani investitori, uključujući one iz Njemačke, očekuju da u Hrvatskoj pronađu visoko kvalificiranu i komunikativnu radnu snagu koja može sudjelovati u međunarodnim poslovnim procesima. Smanjenje jezičnih kompetencija može dugoročno smanjiti atraktivnost Hrvatske kao investicijske destinacije i ograničiti mogućnosti zapošljavanja za mlade stručnjake.
Uz to, planirano spajanje prirodoslovnih predmeta u module može utjecati na kvalitetu obrazovanja ako se ne osigura adekvatna integracija nastavnih sadržaja. Prirodne znanosti su ključne za razvoj tehnoloških i inženjerskih zanimanja, a smanjenje njihove satnice može oslabiti temelje nužne za inovacije i tehnološki napredak.
Još jedan važan aspekt je smanjenje općeobrazovnih predmeta, što može otežati učenicima upis na fakultete i smanjiti njihovu mogućnost daljnjeg akademskog razvoja. Hrvatska treba fleksibilan obrazovni sustav koji omogućuje učenicima strukovnih škola da biraju hoće li se odmah zaposliti ili nastaviti obrazovanje na visokoškolskim ustanovama. Samo kroz ovakvu prilagodljivost moguće je osigurati dugoročnu konkurentnost radne snage i odgovoriti na promjenjive potrebe tržišta rada.
U globalnom kontekstu, učenje stranih jezika jedno je od najvažnijih ulaganja u budućnost mladih generacija. Engleski je postao standard u mnogim sektorima, ali dodatna znanja – posebice njemačkog jezika – otvaraju još više prilika za profesionalni razvoj. Hrvatska je izvozno orijentirana ekonomija i višejezičnost je ključni faktor koji može dodatno povećati njenu konkurentnost.
Strukovno obrazovanje mora se razvijati u smjeru koji omogućuje učenicima stjecanje relevantnih znanja i vještina potrebnih za dinamično tržište rada. Umjesto smanjenja satnica ključnih predmeta, potrebno je dodatno jačati obrazovni sustav, ulagati u modernizaciju programa te osigurati snažnu povezanost obrazovnih institucija s realnim sektorom. Samo kroz takav pristup Hrvatska može dugoročno osigurati kvalitetnu radnu snagu i ostati poželjna destinacija za domaće i strane investitore u svim gospodarskim granama.“