Autorica Marta Račić je istaknula kako je monografija oblikovana nakon dva terenska istraživanja u pokrajini Molise na području triju moliškohrvatskih sela: Mundimitar (Montemitro), Kruč (Acquaviva Collecroce) i Filič (San Felice del Molise)…
tekst: Vesna Kukavica
foto: Snježana Radoš
Na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu 27. svibnja 2025., u organizaciji studentske udruge Populus, predstavljena je knjiga autorice doc. dr. sc. Marte Račić pod naslovom „Identitet moliških Hrvata“, koju je objavio Ogranak Matice hrvatske iz autoričine rodne Hrvatske Kostajnice.
Uz autoricu Račić, knjigu su predstavile: u ime nakladnika O MH profesorica kroatistike Silvija Brkić Midžić; te talijanistica mr. sc. Francesca Sammartino s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i načelnica Sektora za hrvatsku manjinu Dubravka Severinski iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji je potpomogao izlazak ove jedinstvene monografije. Potporu tiskanju knjige pružilo je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja i mladih RH.
Monografija se sastoji od 16 tematski povezanih poglavlja, opremljenih pouzdanim znanstvenim aparatom, nakon kojih slijedi zaključak i sažetak na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku te odabrana literatura koja obuhvaća sedamdesetak ključnih naslova iz RH i Italije fokusiranih na tu hrvatsku manjinu od znamenitoga filologa eruditske naobrazbe Milana Rešetara do Antonia Sammartina i suvremenih živućih pisaca.
Knjiga je nastala kao rezultat doktorske disertacije u kojoj je autorica Marta Račić propitivala dodire dviju kultura – talijanske i hrvatske – nastojeći na terenu pouzdano zabilježiti spoznaje o procesima revitalizacije identiteta manjinske zajednice moliških Hrvata u Italiji i to kroz aktivnosti usmjerene na očuvanje jezika u suvremenim kulturnim praksama od šezdesetih godina 20. stoljeća do danas, uključujući postojeće obrasce tradicijske kulture. Autorici Račić su kao polazišta poslužili brojni dosadašnji filološki, etnološki i historiografski radovi koji su se bavili podrijetlom, jezikom i običajima moliških Hrvata. Na toj interdisciplinarnoj potki, a uz pomoć recentnih metoda i teorijskih pristupa proučavanju preobrazbi identiteta, izgrađen je inovativan kulturnoantropološki prikaz procesa revitalizacije, stanja i statusa ove hrvatske dijasporske zajednice u Italiji.
Prema mišljenju promotorice Francesce Sammartino predsjednice Zaklade „Agostina Piccoli“, autorica je vješto opisala dvostruku ukorijenjenost i pripadnost pojedinog manjinca, izdvojivši vidljive pokazatelje identiteta unutar moliškohrvatske zajednice u raznim manjinskim udrugama i priredbama te literarnim susretima, kao i pokazatelje kojima našu manjinsku zajednicu označavaju nehrvatski pripadnici tamošnje lokalne zajednice. Čestitavši autorici na izvrsno napisanoj knjizi, promotorica Dubravka Severinski je naglasila kako se „knjigom nastoji utvrditi koliko je suvremeni trenutak u kojem se revitalizirao moliškohrvatski identitet u skladu s manjinskim politikama Europske unije, politikom Italije prema manjinama i politikom Republike Hrvatske prema dijaspori“, dodavši kako u tom pravnom okviru ima još prostora za napredak kad je u pitanju naša manjina u Italiji.
Terensko istraživanje u tri moliškohrvatska naselja
Autorica Račić je u svome obraćanju, uz zahvale svima koji su poduprli njezina istraživanja, podsjetila kako je monografija oblikovana nakon dva terenska istraživanja u pokrajini Molise na području triju moliškohrvatskih sela: Mundimitar (tal. Montemitro), Kruč (tal. Acquaviva Collecroce) i Filič (tal. San Felice del Molise). Prvo je provedeno u ljeto 2016., a drugo 2024. godine.
Rezultati istraživanja Marte Račić pokazali su da se moliškohrvatska zajednica višestoljetnim povijesnim trajanjem na prostoru južne Italije potpuno integrirala u društvo, ali se u isto vrijeme jezikom, kao najvažnijim identitetskim obilježjem, uspjela oduprijeti potpunoj asimilaciji. „Ako uzmemo u obzir da ova manjina kroz povijest nije sačuvala svoje ime, niti ime jezika kojim je govorila, nego je tijekom procesa revitalizacije stekla svijest o imenu i podrijetlu, onda se može zaključiti da je proces revitalizacije kroz više desetljeća za ovu zajednicu rezultirao značajnim promjenama u poimanju vlastitoga identiteta“, zaključila je autorica Marta Račić.
Ova agilna etnologinja i talijanistica Marta Račić rođena je 1960. godine u Hrvatskoj Kostajnici. Školovala se u rodnoj sredini i Zagrebu. Diplomirala je jednopredmetni studij pedagogije (1986.), a potom i dvopredmetni studij talijanskoga jezika i književnosti te etnologije (1989.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je Fakultetu obranila doktorsku disertaciju (2018.) s temom „Revitalizacija moliškohrvatskoga identiteta“. Autorica je više zapaženih znanstvenih radova kulturološke tematike.
Sažeto, monografija „Identitet moliških Hrvata”, po načinu njegova konceptualiziranja i in continuo metodološkoj provedbi, sasvim je originalno i jedinstveno znanstveno štivo od nacionalnog i internacionalnog značaja. Pristup tematici i predmetu istraživanja ove inovativne monografije, ne samo da je poticajan, već premašuje dosadašnje deskriptivne, pozitivističke i uobičajene pristupe manjinskim zajednicama, pa tako i one u relevantnoj literaturi o moliškim Hrvatima, složili su se promotori knjige, čije je predstavljanje pratila velika grupa studenata s Fakulteta hrvatskih studija. Iz Hrvatske matice iseljenika promociju su pratile Snježana Radoš, Lada Kanajet Šimić, Sara Marđetko i Vesna Kukavica, koje su surađivale na nizu moliškohrvatskih projekata.
Knjiga autorice Račić obogaćena je nizom fotografija, uz karte i faksimile ključnih dokumenata. Naslovnicu krasi mjesna maslina koju je fotografirao moližanin Gabriele Romagnoli.
U odnosu na širinu znanstvenog zahvaćanja tematike fenomena identitetskog pamćenja moliških Hrvata, ovo je jedno od rijetkih djela koje ima snagu internacionaliziranja važnosti tematike stoljetnih migracija, transgeneracijskog pamćenja i manjinske kulturalne samoodrživosti zajednica kroz revitalizaciju identiteta, složili su se promotori knjige. Kako knjiga ulazi u red edukativnog, kao i bazično znanstvenog štiva, važnog u nacionalnom i internacionalnom kontekstu, vrijedno je daljnjih prijevoda na talijanski jezik, preporučili su promotori. Samopouzdanje i samopoštovanje, kao što su i rezultati terenskoga istraživanja potvrdili, važni su faktori za očuvanje identiteta zajednice i za njezin kontinuitet. Jezik je dobio na važnosti i postao sve snažniji integrativni faktor iznutra. Svijest o nazivu zajednice u talijanskom obliku Croati molisani (moliški Hrvati), a jezika croato-molisano (moliškohrvatski), rezultat je također dugogodišnjeg procesa koji je započeo ulaskom pojedinca, Agostine Piccoli u nove prostore znanja, istaknuto je na promociji.
Autorica Marta Račić također zaključuje da su se nakon Agostininih filoloških inicijativa i oblikovale spoznaje o vlastitome podrijetlu, koje su uvijek bile utemeljene na znanstvenoistraživačkom pristupu više različitih disciplina, a kao najvažnije navodi filološku, povijesnu i kulturnoantropološku dimenziju.
Ishod koji pobuđuje nadu
Važan je ishod ove Martine knjige i njezina istraživanja činjenica da je izgrađivanje svijesti o vlastitom imenu i podrijetlu uvjetovalo i promjenu prema „van“, prema „drugima“ u okruženju, tako da i ti „drugi“ mijenjaju danas percepciju prema moliškohrvatskoj zajednici koja je osviještena i zna odgovor na pitanja tko smo i odakle smo? S tim ishodom se službeni naziv za zajednicu i u talijanskoj javnosti iz okruženja mijenja iz Slavi u Croati molisani. Proces je to koji je trajao i sazrijevao, a autorica Račić ga smatra izravnim rezultatom revitalizacije moliškohrvatske zajednice u kojoj je obrazovan i osviješten pojedinac odigrao ključnu ulogu.
Autorica Račić na kraju knjige donosi zapažanja o revitalizaciji običaja i kršćanskih tradicija u tri najveća moliška naselja Hrvata (Mundimitar, Kruč i Filič), raspravljajući zanimljivo o jezično-govornoj situaciji te važnosti obrazovanoga i osviještenog pojedinca za oživljavanje manjinskoga identiteta, odnosno stvaranje modela za revitalizaciju ugrožene manjinske zajednice – na čemu joj svi od srca čestitamo i želimo da proširi svoj istraživački interes.