Na svečanosti obilježavanja 70. obljetnice njemačkog članstva u NATO savezu, među uzvanicima je bio i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić. Bila je to prigoda i za dobiti odgovore na nekoliko aktualnih pitanja.
prilog: Hrvatski glas Berlin
Berlin/ U Ministarstvu obrane Savezne Republike Njemačke ovog je tjedna obilježen jubilej, 7o godina njemačkog članstva u NATO savezu.
Tom prigodom, u prvom je redu, do njemačkog ministra vanjskih poslova Johanna Wadepuhla, ministra obrane Borisa Pistoriusa, te glavnog tajnika NATO saveza Marka Ruttea i njemačkog kancelara Friedricha Merza, sjedio i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić koji nam je i prije početka svečanosti susretljivo odgovorio na nekoliko pitanja.
Hrvatski glas Berlin (HGB): “70 godina Njemačke u NATO-u i 15 godina Hrvatskog članstva, kakva su iskustva?”
Ivan Anušić: “Jedan od glavnih ciljeva i kad smo se borili za neovisnost bio je da Hrvatska bude članica Europske Unije i NATO-a. Uspjeli smo u tim planovima, članica smo i EU i NATO-a. Dugogodišnji smo saveznici s Njemačkom. I za vrijeme Domovinskog rata Njemačka je bila diplomatski oslonac Hrvatskoj a i danas smo veliki saveznici kako u EU tako i u NATO-u. Treba čestitati Njemačkoj na 70. obljetnici. I Hrvatska zauzima svoju poziciju u NATO-u, ima svoje obaveze i zadatke i kao takvi smo iz tog razloga ovdje, velike projekte planiramo raditi upravo s Njemačkom.”
HGB: Što je članstvo u NATO savezu Hrvatskoj donijelo u smislu obrane?
Ivan Anušić: “Hrvatskoj je jako puno donijelo članstvo u NATO-u. Hrvatska je takvog geostrateškog položaja kakvog jeste. Graničimo sa zemljama koje nisu članice NATO-a, graničimo i sa zemljama s kojima smo bili u ratnom sukobu, dakle vrlo osjetljiv položaj. Hrvatskoj je vrlo bitno da je članica NATO-a, daje nam to određenu sigurnost i stabilnost. Kad govorimo o NATO-u generalno kao takvom, ovo sada je jedan od ozbiljnijih ispita, rekao bih jedan od dva ozbiljnija ispita. Prvi je bio teroristički napada u Americi, kada su napadnuti „blizanci“ pa se zbog toga išlo u Afganistan a ovaj drugi izazov je napad, to jest agresija Rusije na Ukrajinu. Tu smo kao NATO zauzeli stavove, generalno u početku možda nisu bili jedisntveni svi stavovi ali su sada vrlo jedinstveni i jasno definirani i NATO je zadržao svoj kredibilitet i svoju snagu i svoju organiziranost i zaštitu.”
HGB: NATO članice usvojile su odluku o izdvajanja od 5% bruto društvenog prihoda za oobranu. Je li to primjereno Hrvatskoj? Hoće li radi tako velikog izdvajanja za vojsku i naoružanje „patiti“ druge oblasti života, školstvo, zdravstvo, saobraćaj? Primjerice, već sad Njemačka za zdravstvo izdvaja 13% a Hrvatska nešto preko 6%, dakle duplo manje. Što kažete na to?
Ivan Anušić: “Da, kad govorilo o izdvajanjima, prvotni dogovor je bio da ćemo izdvajati 2% i Hrvatska je ove godine dosegnula tih 2%. Sada je postavljena sljedeća granica od 3,5% plus 1,5%. Tih 3,5% nije nemoguće dosegnuti, mi ćemo taj iznos dosegnuti ali ovaj 1,5 % koji se ubraja u tih ukupnih 5% nije za obranu i nije za opremanje, nije za vojno održavanje, on može biti „dualuz“, koristiti se i u civilnoj i sigurnosnoj infrastrukturi i generalno u infrastrukturi. To mogu biti željeznice, mogu biti prometnice, mogu biti i bolnice, skloništa i tako dalje. Tako da možemo reaalno govoriti o 3,5% izdvajanja za obranu, naoružanje i modernizaciju. Hrvatska će to pratiti bez ikakvih problema. Dakle, 5% nije samo za naoružanje već općenito za sustav sigurnosti kako civilnog sustava tako i vojnog. Nije to malo novaca, to je puno novaca ali vidjet ćemo što možemo učiniti. Ovih 3,5% zasigurno možemo a kod ovih 1,5% kao što sam rekao, možemo projekte koji su od velike infrastrukturne i prometne važnosti računati u taj postotak. To sve se ne bi trebalo odraziti na druge oblasti, Hrvatska u ovom trenutku ima odličan gospodarski rast, ima dobar BDP i ima dovoljno novaca da može pokriti sve potrebe koje se tiču i zdravstva i školstva, naravno i vojske.”
HGB: Hrvatska helikopterska služba spašavanja na moru objavila je podatak kako im nedostaje helikoptera s vitlima, odnosno da se ustupanjem postojeće opreme Ukrajini dovelo u vakuum, te je oprema koju sad posjeduju neadekvatna, odnosno kako s helikopterima bez vitla nisu opremljeni za zadaću spašavanja ljudi iz mora. Je li to točno?
Ivan Anušić: “Ja ću ih morati malo ispraviti. Helikoptere s vitlom imamo i te helikoptere koristi HGSS od Hrvatskog ratnog zrakplovstva svo vrijeme i još uvijek su naši helikopteri na raspolaganju njima kao i do sada, i bit će i naredna tri mjeseca. Ministarstvo unutarnjih poslova je pribavilo dva helikoptera za spašavanje koja trebaju pripremiti i obučiti svoje pilote koji će nakon tri mjeseca kada iziđe taj rok u kojemu će Hrvatske oružane snage još biti na raspolaganju HGSS-u, preuzeti zadatak spašvanja ugroženih civila, što na kraju krajeva jeste zadatak nekoga drugoga a ne oružanih snaga.”
HGB: O redovitom vojnom roku donesena je odluka. Odnosi li se ta odluka i kako bi se mogla odnositi i i na Hrvate koji žive izvan Republike Hrvatske?
Ivan Anušić: “Znači, neće se ova odluka o vojnom roku nikako negativno odraziti na Hrvate koji žive izvan Republike Hrvatske. Oni se mogu odlučiti da služe vojni rok ali isto tako to i ne moraju. Bilo je puno upita, posebno Hrvata koji žive u Australiji, Americi, daleko od Hrvatske. Ne, neće morati služiti vojni rok u Hrvatskoj i vojno osposobljavanje neće morati imati, osim ako to ne žele. Ako žele, naravno, dobrodošli su. Temeljno vojno osposobljavanje započinje krajem ove godine i obuhvatit će sve mladiće koji napune 18 ili 19 godina a koji žive u Republici Hrvatskoj.”
HGB: U Zagrebu je održan koncert Marka Perkovića Thompsona koji je u reagiranjima podijelio i građansku i političku Hrvatsku a ima i odjeka izvan Hrvatske. Je li politički, državni vrh, jesu li institucije Republike Hrvatske učinili sve po propisima, zakonima i po Ustavu Republike Hrvatske?
Ivan Anušić: “Jesu, svi su napravili sve kako treba, kako zakon nalaže, kako zakon propisuje. Pola milijuna ljudi je došlo na taj koncert, bez ijednog jedinog incidenta, bez ijednog jedinog problema, bez ijedne intervencije. Koncert je prošao fenomenalno, ja sam sudjelovao, ponosan sam što sam bio dio tog povijesnog koncert koji je bio jedan veliki iskorak Hrvatske i hrvatskog naroda u svijesti naše povijesti, naše sadašnjosti a i budućnosti.”
HGB: Kako tumačiti to da je primjerice u Austriji sporni poklič „Za dom…“ zabranjen a u Hrvatskoj postoje neodumice kad je zabranjen a kad ne i čuje se čak i u Hrvatskom saboru?
Ivan Anušić: “Kad govorimo o „Za dom spremni“ i u Hrvatskoj je zabranjen taj poklik. Ali u pjesmi koja je nastala u vrijeme Domovinskog rata, i koja je na neki način i himna Domovinskog rata, taj povik je njen integralni dio, može se koristiti i tako je regulirano zakonom. Svi drugi postupci su individualni i počinitelji će odgovarati prema važećim propisima i zakonima u Hrvatskoj. Tu nema nikakve dileme, odgovarat će za sve ono što su napravili a nije u skladu sa zakonom.”