Održan Otvoreni susret ministra demografije i useljeništva Ivana Šipića i njegovih suradnika s Hrvatima u Berlinu na temu povratka u Hrvatsku.
prilog: Hrvatski glas Berlin
Berlin/ Nakon nedjeljne mise u crkvi svetog Sebastiana gdje je i sjedište Hrvatske katoličke misije Berlin, vjernicu su ispunili misijku dvoranu motivirani pozivima na “Susret s ministrom demografije i useljeništva”, odnosno “Otvoreni susret s Hrvatima” ministra Ivana Šipića i njegovih suradnika.
Ministar Šipić je dan prije sudjelovao na susretu nagrađenih ovogodišnjom Večernjakovom domovnicom iz Berlina u Veleposlanstvu Republike Hrvatske. U svom obraćanju u Veleposlanstvu, čestitajući nagrađenima, dotaknuo se i razloga njegova dolaska u Berlin i teme povratka.
Otvoreni susret s Hrvatima u dvorani HKM Berlin dao je okupljenima prigodu dobiti konkretne informacije o mogućnostima povratka. Ministar Šipić i državni tajnik Mladen Barač predstavili su poticaje za povratak iseljeništva i mjere demografske obnove kroz prezentaciju naslova ” Demografija i useljeništvo – ključ demografske obnove” a na kraju i odgovarali na pitanja iz publike.
Goste iz Hrvatske, ministra Šipića i njegove suradnike, kao i veleposlanika Gordana Bakotu i diplomatskog savjetnika Mladena Nimca na početku je pozdravio voditelj HKM Berlin fra Zvonko Tolić.
“Hrvatska će sve više biti useljenička a sve manje iseljenička zemlja. Bolja je zemlja za život nego prije a može biti i još bolja. Ljudi se pitaju: “Zbog čega bi se vratili?” A odgovor je: “Zbog onog što radimo.”. Ove rečenice oslikavaju rečeno u izjavama ministra i državnog tajnika koji su prezentacijom “Demografija i useljeništvo – ključ demografske obnove” predstavili mjere i poticaje kojima se nastoji motivirati povratak Hrvata raseljenih širom svijeta kao i njihovih potomaka.
Evo iznesenog u kratkim crtama:
Ministarstvo demografije i useljeništva osnovano je u svibnju 2024. godine. i prvo je takvo ministarstvo u Europi. Dugoročni okvir djelovanja je Nacionalna strategija demografske revitalizacije koja se koordinira na razini vlade putem Vijeća radi usklađivanja politika među sektorima i razinama. Ministarstvo radi na jačanju okvira za potporu roditeljstvu, izgradnji poticajnog okruženja za obitelji i djecu, revitalizaciji područja pogođenih depopulacijom i poticanju povratka i preseljenja hrvatskih iseljenika. Za te namjene predviđen je u ovoj godini proračun od 822 milijuna eura.
Mjere koje se poduzimaju:
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama – Povećanje maksimalnog ograničenja naknade plaće tijekom roditeljskog dopusta do prve godine djetetova života, povećanja svih novčanih naknada-roditeljska potpora, dvostruko povećanje novčane potpore za novorođenčad, produljenje plaćenog očinskog dopusta. Rečeno je kako je prošle godine za rodiljnu i roditeljsku potporu isplaćeno više od 528 milijuna eura i da je Hrvatska jedina zemlja u Europi koja provodi tako snažne i sveobuhvatne demografske mjere.
Ulaganje u dječje vrtiće i predškolski odgoj – Cilj je da svako dijete do 2030. ima svoje mjesto u dječjem vrtiću. Od 2016. godine je osigurano 530 milijuna eura za dječje vrtiće, što je rezultiralo sa 47 tisuća novih mjesta, čineči povećanje kapaciteta od 35%. Od ukupnog iznosa, 231 milijun eura došao je iz Europskih fondova. Vlada je uvela model fiskalne održivosti dječjih vrtića za dugoročnu potporu poslovanja kroz koji je do sad podijeljeno 206 milijuna eura.
Priuštivo stanovanje – Republika Hrvatka donijela je u ožujku 2025. Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine. Potpora za stjecanje prve stambene nekretnine- osobama mlađima od 45 godina koje do tad nisu imale nekretninu u vlasništvu, omogućuje se povrat do 50% plaćenog PDV-a za novogradnju ili povrat cjelokupnog iznosa poreza na promet nekretninama za starogradnju. Program priuštivog najma – APN preuzima upravljanje praznim stanovima u privatnom vlasništvu te ih stavlja na tržište. Skoro donošenje Zakona o priuštivom najmu koji će donijeti nove modele izgradnje stanova za priuštivo stanovanje.
Potpora gradovima i općinama – Ulaganja u dječje vrtiće i škole. Program provedbe odgojno-obrazovnih, kulturnih i sportskih aktivnosti za djecu predškolske dobi i djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole. Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Mjere revitalizacije depopuliranih područja – Program demografske revitalizacije depopuliranih područja: Zajam za mikopoduzeća te mala i srednja poduzeća koja ulažu u podurčja s depopulacijom u suradnji s HAMAG-BICRO-om. Subvencija do 50% iznosa iskorištene glavnice zajma, maksmilano 75.000 eura. Vlada RH odigurala 30 milijuna eura za sljedeće tri godine.
Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji s djecom – e-dječja kartica “Mudrica” koja roditeljima omogućava brojne pogodnosti. Cilj je povećati broj korisnika e-kartice “Mudrica” kojom se trenutačno koristi više od 65.000 hrvatskih građana s više od 128.000 djece.
Mjere za povratnike:
Stambeno zbrinjavanje povratnika – Dodjela stambenih jedinica i zemljišta u državnom vlasništvu, ponovna uporaba nepopunjenih/napuštenih nekretnina i ciljana infrastrukturna potpora.
Porezna olakšica za povratak hrvatskog iseljeništva – Petogodišnje oslobođenje od poreza na dohodak za iseljenike koji su boravili u inozemstvu najmanje dvije godine. Bio je 14 tisuća zahtjeva u 2025. godini.
Zakon o strancima – Izmjene zakonskih odredbi o hrvatskim iseljenicima: u skladu s hrvatskim zakonodavstvom na njih se više neće primjenjivati sustav koji se primjenjuje na državljane trećih zemalja, čime se olakšava njihov boravak i potiče povratak.
Stipendije za učenje hrvatskog jezika – Nastavak stipendija za učenje hrvatskog jezika, čime se mjesečna naknada povećava s 300 na 400 eura. Ukupno je dodijeljeno 500 stipendija za 260 sudionika.
Prijevod inozemnih visokoškolskih kvalifikacija na hrvatski jezik – financiranje troškova prijevoda na hrvatski jezik
Sveučilišna škola hrvatskog jezika – Akademska nastava hrvatskog jezika u oranizaciji Sveučilišta Zagreb te programa kulture u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.
Projekti usmjereni poticanju povratka, useljevanja i integracije – u tijeku je Poziv za financiranje projekata usmjerenih poticanju povratka, useljevanja i integracije hrvatskog iseljeništva.
Podrška županijama, gradovima i općinama za poticanje povratka, integracija i useljevanja – U tijeku je Poziv za podršku jedinicma lokalne samouprave za jačanje institucionalnih, stambenih, infrastrukturnih, obrazovnih, zdravstvenih i društvenih kapaciteta radi stvaranja poticajnog okruženja za povratak i integraciju hrvatskih iseljenika.
Mjera BIRAM HRVATSKU – Mjera ima dva cilja – omogućiti osobama koje su stekle znanje i vještine u inizemstvu dodatni poticaj da se vrate u Hrvatsku te razvoj gospodarski slabije razvijenih područja. Maksimalni poticaj od 27.000 eura za povratak iz inozemstva. Do sad su odobrena 1632 zahtjeva za povratak iz inozemstva. Najveći broj odobrenih zahtjeva je iz Njemačke, njih 1057, slijedi Austrija s 231 zahtjevom. Do sada je u poslovnim subjektima koji su otvoreni uz korištenje ove mjere zaposleno 2340 radnika.
Planira se donijeti Zakon o demografskoj obnovi – Cilj Zakona je povezati sve razine vlasti u jedinstvenu demografsku politiku, osigurati provedbu konkrentih i učinkovitih mjera prilagođenih potrebama regija i sustavno pratiti njihove učinke kako bi se zaustavila depopulacija i stvorili uvjeti za ostanak i povratak ljudi.
Četiri stupa:
1. Smanjenje iseljavanja (zadržavanje mladog i radno sposobnog stanovništva9
2. Stvaranje uvjeta za rađanje i uzdržavanje obitelji
3. Strateška, dobro vođena i ciljana imigracija usklađena s regionalnim gospodarstvom i potrebama tržišta rada.
4. Poticanje premještanja mladih i obitelji u ruralna i rijetko naseljena područja.
U pripremi je novi Zakon o doplatku za djecu. Cilj je osigurati što veći obuhvat djece. U pripremi je i Program za povratak i preseljenje hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, koji će pružiti sveobuhvatan pristup rješavanju pitanja i izazova s kojima se iseljenici suočavaju pri povratku.
Nakon govora i prezentacije ministra Šipića i državnog tajnika Barača koja se s pažnjom pratila, bilo je i vremena za nekoliko pitanja hrvatskih iseljenika. Pitanja su se odnosila na nepotrebne administrativne, birokratske prepreke na koje iseljenici nailaze pri nostrificiranju diploma, na ne uvijek riješena pitanja prebivališta, na visoke cijene nekretnina i mjera kojima bi se zauzdale, na mogućnost gradnje socijalnih stanova, na mogućnosti kreditiranja i visoke procente učešća, na potrebu olakšavanja birokratskih problema osnivanjem regionalnih centara za povratak i slično.
Brojna pitanja i odgovori, teme, dileme i poteškoće s kojima se u praksi susreću oni koji se vraćaju možda i nisu obuhvaćeni prezentacijom, govorima i razgovorima. A brojni odgovori su opet i jednostavniji od demografskih mjera i poticaja. Poneki leže u težnji za sigurnošću, mirnijem okruženjem, sporijim životom. A neki su opet samo u sferi ljubavi prema jeziku i zemlji iz koje se krenulo ili o kojoj se slušalo, učilo i upijalo od roditelja, baka i djedova. Oni su često najčvršći poticaji povratku kojima gore demografske i druge mjere mogu biti na pomoći.
Možda je u svemu tome, osim mjera i poticaja koji počivaju na fondovim EU i budžetu države, malo nedostajalo pokazatelja realnog gospodarskog razvoja i dugoročne perspektive. Točnije, odgovore na pitanje: Zbog čega se vratiti?, trebaju slijediti i odgovori na pitanje: Gdje će djeca koju vratimo danas-sutra raditi?
