tekst: Đurđa Vukelić Rožić
Obed se pomalo kuval na šparhetu, ja sem delala svoje posle po hiže, a z televizora je imeniti gospon nekaj laprdal. Stareši, lepo oblečen i doteran kaj da je z modnoga žurnala za mladiče skočil vun. Pod reflektorom, lasi su mu se leščali vu farbe gnile črešne. Ocelo-sivi štof anjcuga lepo je padal po negvomu salu i gloncal se da je milina za videti. Morti je bokčija šnajder spil tri škatule Vapavurina kroječi mu odelo. Ni to britanski slim fit¹, ili američki sack jacket². Sečam se, gda nam je mamika šivala opravice po krojima z Burde³, bormeš ni bilo XXL krojev za pretilu gospodu i dame. To je moda 21. veka. Bokčija krajač je šopal ramenice tega kaputiča z futerom kaj gusaka z lulekima od palente za Martinje.
I tak laprdač z bar dva prsta špeka na pleči zgledi skoro po gospodski, potle puno oglabanih jančeka i odojka spod peke, i to mufta. Prama umetne inteligencije⁴ to nejno odelo ima „strukturu i definiciju“. Ramena su mu širša od našega TV zaslona, inače celo fusbal igrališče stane nuter. Mam sem se setila gorske koze, i ona ima široka i jaka ramena, za na vrh gore se zvleči.
Gospon se pred kamerum čvaril i potil, kraglin od košule i kravata su ga gutili, jedva je sopel. Si mislim, te anjcug ga tuši, i ni bog zna kaj. Zgledi da na piramide uspeha i moči još ni spuzal do toga da si privušti „vlakno bogova“⁵ , naj bi mu bilo lepo komotno v odelu, več gda mu je tesno vu vlastite kože. Hoax⁶ ili po istine, na the internetu sem prečitala, Bogu za plečima počeli su vuzgajati dinosavure kteri imaju najmekšu primodru pahuldlaku igda, šiša se tri put na leto dan za štof za odela močnika. To bu vikunje⁷ hitilo z biznisa. Pripovedal je, okraj 35% stanovnika u Republici Hrvatskoj ima problema z ishranom prejedajuć se. Bi reči, preveč žereju. Hičeju ranu v torbu želuca i po danu i po noči, kaj da je kanta za napoj.
Vuru kesneše, mladi gosponček z nektere TV hiže, meršavi i grbavi kaj kolec za visoke mavune, je lamatal skoro dve vure o temu kak 43% građana RH nema dovoljno zdrave i kvalitetne hrane. Med nima največ su penzioneri i penzionerke. Ne zobleju vitamine i minerale. Pital se je, zakaj ne love D-vitamina od sunčeka, bar je to fraj i bez PDV-a? Neko mu mora prišepnuti: mladiči i dekle v zlatnomu dobu nejdeju van da ne zarade fleke po licu i rukam, bi mogli staro zgledeti. Bokčeki se skrivleju od sveta jer ne zglediju kaj zfotošoperani troli vu virtuvalne bajke. Ili kak splastificerani olivudski junaki.
Te čas moj gazda je došel z pola v hižu, na gablec. Na deščicu si je narezal našega domačega dimlenoga prezvuršta i špeka, luka crlenca i debeli okrajec još teploga kruveka. Pretrgel je jen suvi sirek z banka, i hrdal je to kaj zejček zelje. Onda si je spil pol litre stepki. Ja nikak razlučiti, jel to sirotinjska, gospodska, zdrava ili nedobra rana i kaj bi istražiteli na Arvardu⁸ o noj rekli. Stari se do podne još nadela na gruntu, bu mu cušpajs kel z kusom kuvane junetine lepo sel za obeda. I pol protvuna vrućega štrudla od sira.
Potle sem na the internetu prečitala reči hejtera onega pulitikanta kaj se tak jako potil v studiju. Ovi je bil oblečen v žutu hudicu, isusovke i podrapane lače z cvetekima. Tur mu je visel do kolena, slikal se je na Špice, naj se vidi da v metropole imamo i trambuline. Mi je došlo na pamet, to je onda to kak vele slobodstvo izvolena. Te mladič se sprdal z gosponovoga odela, toboš ga je oblekel jer je ta farba simbol mudrosti, inteligencije, samouvjernosti i ambicije. Još je dodal da je te anjcug del na se zato kaj mu je nekteri savetuval naj se tak obleče, naj bi zgledel moćno i vsi buju glasuvali za nega. Pe naprvo i zaradi si puno pečenih odojkov, Bog blagoslovi. I dinosavurske conjke. Božja kazna je kaj se ne bu smel do sita ali baš lepo najesti, niko neče debeloga pulitikanta pri vrhu Evurope. Bu se častil z tri čvarka i dve žlice jogurta v jutro, kus pileka i šalatu v podne, a večera; ništanci ze zgledancima. Onda pe plavati z pingvinima.
I tak, mečem 100% opranih i bleščečih kupic nazaj v kredenca i dumam si, jel to te štreber tam tuliko vredneši od mojega gazde, ja ovomu svojemu nikak kupiti tak lepo odelo i skupe, hercig škorne za svetke i svadbe. Mojemu crnom fondu curi mrak na joči. Pitam se, bi te fini gospon odranil i školuval sedmero dece od svojih žulev, i kuražno priznal deklicu kaj ima z Danicom z Dolnjega Sela, još prede nek sme se mi zaručili, a ni ga štela zamuž? Jel bi on znal traktoru frkati creva, oteliti kravu, narediti najbolše češnovke na planete Zemle? Popraviti pante na lese, orati i branati z konjima, kombajna voziti? Kobilu potkovati? Bi znal narisati nacrta, narediti kolčeke i na dvorišču štalu podiči od temela do pevčeka na hrbtu krova, skup z rašlami za štrkovo gnezdo. Kosu naklepati? Gda ja svojega dedu vidim na dvorišču v čižmami i radnomu odelu, ma, influencer da nemre bolši biti. Gizdava sem do neba. A da bi mu plavi anjcug lepše pasal nek onomu pripovedalu, bi. Bormeš je naš pokojni gospon Mirek bil spameten. „Ni med cvetjem ni pravice…“ ⁹
Onda se na televizoru narisal meršavi muš, imal je filmski bele zube, ziher je platil bogactvo za ne, obrijani, bar ni zgledel kaj da je z špilje pobegel. Negve očale morti vrede več od naše kravice Šarave. Valda misli da ti okviri od nega narede Garyija Coopera¹⁰ ili Toma Holanda¹¹. Ak očemo po istine, denešnji glumatači nesu tak lepi kak su negda prave filmske zvezde prirodno bile, makar se zmed sebum množiju i delaju super lepotansku naciju. Mislila sem si, bu te gospodinec rekel nekaj mudroga. A kad tam, i on je klepetal sega i sačesa, onak napudrani i napiltrani z tupejom na glave: „U Hrvatskoj je pretilo 20 % odraslih stanovnika, a u Sjedinjenim Američkim Državama 65 % stanovnika ima prekomjernu tjelesnu masu. U Europi njih oko 40%.“ Lepo je to naštrebal, vsaka čast blesimetru¹².
Gda sem kredenc pospremila, prijela sem se vitrine v boravku. Televizor je delal celo vreme, i ve ti na i kuražne gospe na ekranu. Imamo 51% babicah po rođenju (i nekaj sitnoga) a 48% i nekaj sitnoga su se rodili kaj muži. Tak trdi popis stanovništva z leta 2021., valda tu niko ni lagal. Ne buju valda svedoke i za to iskali. Gospica je spripovedala da „Hrvatska ima 6% ovisnika o alkoholu.“ Onda sem na the internetu prečitala da je v Rrvacke pred nekaj let bilo 250.000 alkoholičarov¹³. Toboš vsaki od neh spije po 12 litri čistoga alkohola na leto dan. Valda tak detokseraju jetra i epifizu. Sad ih je morti menše, su prešli piti v Evuropsku Uniju, tam si zarade dosti za pijaču i cigaretline kaj misle da im trebaju, i rane kuliko i kaj si žele. Ostane nekaj i za stanarinu platiti.
Gda sem čistila jorehe, na nektere televizije sem naletela na emisiju gde je grupa stručnakov žvaglala o temu kak Rvacka ima 43% posto bokčije, siromašnih obitelji, su rekli zbigecani gospon v belomu anjcugu z dugačkom šrafiranum bradum vu farbe sivoga zagorskoga purana. Zgledel je kaj da je opal z plafona Sikstinske kapele¹⁴. Nemu se veruje. Od tega su 35% penziči. I sad, bi mam rekla kaj znam. Kad, šlabekuvanje gre dale. Drugu emisiju vodi lepa dekla, još dete. Nekakovi gospon v odelu farbe fergismajnihta pripovedaju: „Prema rezultatima istraživanja Tobacco Questions for Surveys, iz 2015., 31,1% stanovništva u Hrvatskoj su pušači; 27,5% su svakodnevni pušači, a 3,6% povremeni pušači.“ To su spituvani rekli spitivačima bez detektora laži, držim. A me ni briga. Z statistikum je vse moguče. Ja se 100/% slažem z onim spametnim Englezom: „Ne verujem statistike kteru nis sam falsificeral“¹⁵.
I tak, študiram si, 20% nas je (pre)debelo, 27% fajfa cigaretline, 11% je v političkim strankam a ih je 390 v Registru političkih stranaka zapisano od leta 1990. Nadale, 6% su pijanci, 43% je bokčija, a bar 22% dela nekaj nezakonitoga i zaradi si penezeh ze strane, odzven pulitike. Nekaj tu grdo ne štima z tu ribu, a koga briga otkud smerdi, saka riba je smerdeča i točka. Ni to matematika nek statistika. I, kaj bi se vraga išla sekirati z inflacijum, am je samo 5,4,%. I prelepa Bugarska je bolša od nas z više nek 400 političkih stranaka od leta 1990!
Ja sem se uverila lukajuči na živlenje v našemu selu, bokčijski muži ne trebaju javtu, ikru i Dom Pérignona¹⁵, servirane z kost-i-koža manekenkum pri bazenu, naj bi se osečali kaj muško. Ak skroz na skroz prekrojena dekla z silikonskom ritima i cicekima opadne v more, plutala bi ne samo do nečijega jotoka već i do Avustralije. Naše domače babice su lepe, spametne i vredne, gazdarice kakve je treba iskati. Od žmefkoga posla na gruntu imaju telo lepše od gerčkih boginj. One narane svoje muže tak da bi i orati mogli. Ni im treba zobati kajgot, a bormeš ni Viagru. V kuvinici pri tople pečice, vuz peharček domačega vinčeka z brajde, vsaka babica svojemu zebraniku zgledi kaj Grace, Audrey, Elizabeth, Beyoncé ili Alexandra¹⁶ . A ovi lepo oblečeni i zbigecani močniki delaju tulike zla da bi se osečali kaj muži.
Štela sam se ze svojim dedum pospominati o tem velikim belosvetskim problemima, a on:
– Vrak ti dal te tvoje bedastoče, od Olivuda, interneta i te … statistike, vse je to kajgod i niš koristi! Nam oni narane kravice, zvezeju gnoj na pole i posade krumpere?
Ni moj gazda netočen, a se bu načakal da mu priznam da je v pravu. Ni primetil ni kak sem hižu lepo priredila i zrihtala, sram ga more biti.
———————-
¹muško usko odijelo
²muško odijelo bez ušitaka na sakou
³Časopis za profesionalne i amaterske krojače, osnovala 1949. g. Aenne Burda; izdavač Hubert Burda Media, Offenburg.
⁴Sposobnost nekog uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti. (https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/)
⁵Vicuña vuna, smatra se najrjeđim, najfinijim i najskupljim prirodnim vlaknom na svijetu.
⁶lažna vijest, prijevara
⁷Lama vicugna, mala životinja iz porodice deva koja živi u andskim predjelima Perua.
⁸Sveučilište Harvard, Cambridge, Massachusetts, SAD
⁹Balada Miroslava Krleže (1893. – 1981.), prvi put objavljena u Ljubljanskom zvonu (1936, 7-, a potom u Baladama Petrice Kerempuha (Ljubljana 1936).
¹⁰američki glumac (1901. – 1961.)
¹¹američki glumac (1996.)
¹²Teleprompter, uređaj koji se koristi u televizijskim studijima za prikazivanje teksta.
¹³Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za Europu i SAD.
¹⁴Papinska kapela u sastavu Vatikanske palače u Rimu.
¹⁴Sir Winston Churchill, (1874. –1965.) bio je britanski državnik, govornik, pisac i premijer u periodima 1940–1945. i 1951–1955.
¹⁵ Vrhunski šampanjac kojeg proizvodi vinarija Moët & Chandon, Épernay, Francuska.
¹⁶ Među najljepšim glumicama na svijetu: Grace Kelly (1929. –1982.) Audrey Hepburn (1929. – 1993.); Elizabeth Taylor (1932. – 2011.); Beyoncé (1981.) Alexandra Daddario (1986.)
Manje poznate riječi: laprdati – brbljati; imeniti – značajan, važan čovjek; krajač – krojač; futer – podstava; futrati – filati dijelove odijela slojevima za to predviđenom tkaninom; šopati – toviti; sopsti –disati; anjcug – muško odijelo; primodro – plavičasto, plavkasto: štof – vunena tkanina; žrati – jesti, prejedati se; hitati – bacati; lamatati – frfljati; flek – mrlja; žalna – žalosna; prezvuršt – tlačenica; banek – zidano uzvišenje iznad peči na drva; zejček – zec; ocel – čelik; gloncati se – sijati se; anjcug – muško odijelo; čvariti – otapati slaninu u mast; potiti – znojiti se; kraglin – ovratnik; slobodstvo izvolena – sloboda izbora; vukojebina – zabačen kraj; zejček – zec; stepke – mlačenica, ostatak od „stepanja“ maslaca od vrhnja; lačen – gladan; čvarak – ocvirak; klatiti – potucati se; kredenc – vrsta ormara; žgolav- mršav; šlabekovati – brbljati; tupej – toupet, manja perika; šrafirano, šatirano – osjenčano; endlich – napokon, konačno; žvaglati – čavrljati; šlabekuvanje – ćakulati, klepetati; fergismajniht – potočnica, nezaboravak; zrihtati – urediti, uljepšati.
Donjemoslavačka kajkavica grada Ivanić-Grada i bliže okolice