Riječko-bakarski stol Braće hrvatskog zmaja donirao obilje knjiga Gutenbergovom muzeju u Mainzu. Važni hrvatski naslovi obogatili muzej oca modernog tiskarstva.
Tekst i foto: Marijana Dokoza
Mainz/Predstavnici Družbe Braća hrvatskoga zmaja, Stol riječko-bakarski su posjetili Guttenbergov muzej u Mainzu te donirali knjižnici Muzeja 129 naslova knjiga na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, kao i dva rječnika: Hrvatsko-njemački i Njemačko-hrvatski kako bi se korisnici služili literaturom na hrvatskome jeziku. Time su željeli ovom središtu europskog i svjetskog tiskarstva dati građu o hrvatskom jeziku, pismima, tiskarstvu i kulturi.
Među darovanim knjigama je prva hrvatska glagoljska početnica (Venecija 1527.), Šimun Kožičić: PSALTIR, Rijeka, 1530, Petar Zoranić: Planine, Senjski glagoljski misal iz 1494., i mnoge druge. O namjerama i hvalevrijednoj donaciji govorio je ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Goran Crnković i upravitelj Družbe Braće Hrvatskog Zmaja u Rijeci.
–Guttenbergov muzej u Mainzu u svojoj knjižnici posjeduje samo nekoliko izdanja knjiga/brošura iz 60-tih godina koja govore o tiskarstvu na tlu Jugoslavije i Hrvatske. Nešto više je informacija iz kasnijeg vremena o srpskima i crnogorskoj tiskari. Pregledom web stranica i web kataloga knjižnice vidio sam da nema ni pretisaka hrvatskih inkunabula iz senjske tiskare npr. Misal, Spovid općena, Korizmenjak i iz riječke tiskare (Knjižice krsta, Psaltir, Knjižice od žitija rimskih…, Od bitija redovničkoga..,) kao ni literature koja govori o tim tiskarama, uopće o pismenosti na tlu Hrvatske, o hrvatskom ranome tisku i glagoljici kao fenomenu ne samo pisma već i posebnosti Hrvata. Istina, u Njemačkoj su održane velike izložbe o glagoljici, ali to nije našlo odjeka u ovom muzeju oca europskog i svjetskog modernoga tiskarstva – kazao je Goran Crnković.
-Knjige su, kaže član Zmajeva Juraj Lomajer, skupljali dvije godine. Pozivu Družbe su se odazvali Sveučilišna knjižnica Rijeka, Državni arhiv u Rijeci, KBF – Teologija u Rijeci, Gradski muzej Senj, Školska knjiga, Erazmus naklada, Kršćanska sadašnjost u Zagrebu, kao i B. Modrić, J. Lokmer. – Obratili smo se i Gradu Zagrebu, koji je još od sredine 20. stoljeća grad prijatelj s Mainzom, ali Bandić nam nije htio pomoći – otkriva Lokmer.
Žalosno je, kaže, da se institucije u Hrvatskoj kao što je MVPEI nisu sjetili uspostaviti kontakte s Guttenbergovim muzejom, tim više kad se zna da u Mainzu postoji Njemačko-hrvatsko društvo prijateljstva i Hrvatska katolička misija, koji su dobro primljeni i dosta društveno aktivni. Još je žalosnije da je Društvo hrvatsko-njemačkoga prijateljstva iz Splita lani dalo izraditi bistu Guttenberga koju će postaviti u novoj zgradi Sveučilišne knjižnice u Splitu i da je na toj svečanosti bio gost predstavnik Guttenbergova muzeja dr. Claus Maywald, a da su naše tiskarstvo, naša pismenost i naše pismo u Guttenbergovu muzeju ostali nepoznati.
Upravo je dr. Claus Maywald primio predstavnike Družbe braće Hrvatskoga zmaja i izrazio zadovoljstvo projektom.
– Ponosan sam što vas mogu primiti u ovoj knjižari, moglo bi se reći da je ovo povijesni događaj, jer primamo hrvatsku kulturu u svoju riznicu tiskarstva – kazao je on.
Zmajevi su najavili kako će pokušati oživjeti projekt izložbe o hrvatskoj pismenosti i naći mogućnosti da se projektom gostuje u mnogim zemljama. – Imamo vrijednu baštinu u europskom kontekstu. U Njemačkoj nismo stranci već dobro uhodani partneri iz vremena i prije XV. Stoljeća o čemu se malo zna u Hrvatskoj, a više u Njemačkoj. Naši Hrvati su bili prvi suradnici njemačke reformacije (Vlačić) i tiskali su knjige u Urachu kod Tübingena.
Ni to nije spomenuto u muzeju. A nitko nas neće pitati za našu baštinu ako je sami ne poznajemo i ne prezentiramo drugima: muzejima, galerijama i knjižnicama diljem Europe i šire – kaže Lokmer.
Povezati se sa svijetom
Barem nije teško poslati knjige u knjižnice širom svijeta, jer mnoga izdanja koja bi tamo dobrodošla čame u podrumima institucija koje su za njih dobile novac iz proračuna i nije ih briga za njihovu sudbinu. Zmajevi su do 129 naslova skupljanih gotovo dvije godine došli privatnim kanalima ili su ih našli u antikvarijatima.
– Želja nam je da ovaj muzej u Mainzu uspostavi suradnju s hrvatskim institucijama kao što su NSK, Staroslavenski institut, Gradski muzej u Senju na projektima izložbene djelatnosti, razmjene građe i izučavanja ranoga tiska.
Htjeli bismo i oformiti školu glagoljice, prostore bi nam dala HKZ Mainz, ali je potrebno naći ljude sposobne podučavati.
Želimo otvoriti i Muzej hrvatskog tiskarstva u Rijeci i nadamo se da će nam Muzej u Mainzu pomoći – kazao je Juraj Lokmer.