Četiri su strateške točke ekonomskog razvoja Republike Hrvatske!
piše: Dražen Katić
Stuttgart/ Ja sam strategiju ekonomskog rasta RH maksimalno pojednostavio i vidim je kroz samo 4 važne točke!
1. Ekološka poljoprivreda i stočarstvo
2. Zdravstveni turizam i wellness
3. Informatika i programiranje
4. Industrija na bazi elektromobiliteta
Sva ta 4 elementa su uzajamno povezana i podržavaju jedni druge. Objasniti ću svaki pojedinačno.
1. Ekološka poljoprivreda i stočarstvo
Davne 1920-te godine botaničar i mikrobiolog Raoul Heineich France u svome djelu “Das Edaphon” prvi puta govori o ekološkoj poljoprivredi.
1924-te antropozof Rudolf Steiner drži niz svojih predavanja na temu biološko-dimamičke poljoprivrede.
1950-te javlja se moderna eko-poljoprivreda kao odgovor na urbanizaciju i industrijalizaciju.
Sedamdesetih godina osnivanjem stranke zelenih eko-poljoprivreda i ekološki uzgoj životinja za proizvodnju mesa dobiva na svojoj popularnosti.
Strategija Ministarstva poljoprivrede RH je do 2016-te godine 8 % površine obradivog zemljišta koristiti za ekološku poljoprivredu.
Zašto ekološka, a ne konvencionalna poljoprivreda i stočarstvo?
Vrlo jednostavno, jer naša gastronomija i izvoz ovisi o tome! Pored toga medicinski turizam i wellness ne mogu egzistirati bez eko proizvodnje. Konvencionalne proizvode ćemo teško izvoziti dok za eko proizvodima u Europskoj Uniji postoji potreba i potražnja! Razminirane površine u Republici Hrvatskoj su idealne za ekološki uzgoj.
Danas je vidljivo da najnaprednije zemlje u ekološkom uzgoju također pripadaju i u ekonomski najbogatije europske zemlje (Austrija, Švicarska, Švedska)!
2. Zdravstveni turizam i wellness
“Zdravstveni turizam i wellness” je vrsta turizma novijeg datuma!
Postoji tendencija starenja stanovništva u zemljama Europske Unije. Još uvijek mirovine građana bogatih zemalja EU su tolike da si mogu priuštiti “zdravstveni”, odnosno wellness turizam. Također svijest o zdravlju i potreba bavljenja sportom treće generacije govori tome u prilog.
Zdravstveni turizam i wellness su mlade grane turizma u RH i po meni imaju veliku šansu za razvoj.
Kod te vrste turizma se podrazumijeva korištenje hrane iz ekološkog uzgoja, kao i vegetarijanski jelovnik..
Prednost “Zdravstvenog turizma i wellnessa” je taj da se on kao ponuda koristi 12 mjeseci u godini, a ne sezonski, tako da omogućava kontinuirani dotok novca!
Kroz medicinski turizam ćemo dodatno uspjeti zadržati “medicinski kadar” u RH, a također privući medicinski mlade obrazovane ljude iz dijaspore!
3. Informatika i programiranje
Programi (software) su postali dio našeg svakodnevnog života. Software se ugrađuje gotovo po svuda. U “pametnim kućama” uključuje i isključuje grijanje i svjetlo, u automobilima kontrolira tehničku ispravnost vozila, u industriji je apsolutno zastupljen, pogotovo u industriji računala i mobitela u medicini također!
Sve te programe netko mora napisati (programirati). Programi, odnosno software su proizvod koji imaju ogromno tržište i na kome se zarađuju godišnje milijarde.
Postavlja se pitanje zašto informatika i programiranje kao strateška točka razvoja, a ne proizvodnja hladnjaka ili kamiona?
Vrlo jednostavno. Imamo veliki broj nezaposlenih mladih ljudi, mlađih od 25 godina koji bi ciljanom prekvalifikacijom stekli potrebna znanja programera.
S druge strane ako gradimo tvornicu za proizvodnju hladnjaka ili kamiona trebamo daleko veća sredstva za pokretanje proizvodnje, a možemo zaposliti daleko manji broj ljudi nego na području programiranja.
4. Industrija na bazi elektromobiliteta
Prvi električni automobil sagradila je 1888 u Njemačkoj tvornica za proizvodnju strojeva “A. Flocken” u gradu Coburgu.
Elektroautomobil doživljava nakon “130 godina sna” svoju renesansu. Danas sve tvornice automobila nude serijski proizvedeno električno vozilo ili u najmanju ruku imaju prototipove koji uskoro kreću u serijsku proizvodnju.
Međutim nisu samo automobili ti koje danas električki možemo pokretati. Pored vlaka i tramvaja tu su električni bicikli, električni motori, električni čarter brodovi, a ovih dana se upravo testira prvi električni zrakoplov.
Zašto je jedna od strateških točaka ekonomskog razvoja RH koju ja predlažem elektromobilitet?
Vrlo jednostavno. To je tehnologija budućnosti. Dijelovi za sklapanje jednog mercedesa proizvode se u 40 različitih mjesta i gradova. Dijelovi se potom dovoze u tvornicu u Stuttgart i sklapaju se u gotov proizvod. Otprilike slično funkcionira i sa električnim vozilima.
Republika Hrvatska ima prostor i radnu snagu da sudjeluje ako ne u proizvodnji cijelog električnog automobila, motora, bicikla ili broda onda u proizvodnji dijelova za iste.
U kooperaciji sa velikim europskim tvornicama to bi se moglo realizirati. Pošto elektromobilitet samo nadopunjuje prve tri navedene točke strateškog razvoja idealno bi pokrenuo modernu industrijsku proizvodnju u Hrvatskoj.
Pored toga na području turizma i sami imamo veliku potrebu za korištenjem električnih vozila i plovila!
Mr.sc. Dražen Katić, dipl. ing.
Naravno da i dijaspora može, a i trebala bi biti sudionik ekonomskog oporavka RH. Pogotovo sa iskustvom i poznanstvima koje ima u stranim zemljama. Ovaj pojednostavljeni model oporavka zasniva se na domaćoj radnoj snazi, modernim tehnologijama i investicijama (po mogućnosti domaće i iseljene Hrvatske). Sve 4 navedene točke donose siguran novac i sigurna nova radna mjesta. Međutim politička volja je ono što na kraju odlučuje. Ako političko rukovodstvo RH uloži snagu i volju u ostvarenju samo jedne od navedenih točaka programa, gospodarstvo će sepomaknuti u pozitivnom smjeru. Nastavimo li i dalje mešetariti sa našom zemljom na kraju neće biti mogućnosti… Read more »
A kaj bi tu rekal
GDJE JE BUDUĆNOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA
Evo Dražen je tu naveo niz dobrih primjera..a nadam se da ih ima još i više..Jedno stavno rečeno kao prvo i konkretno stvar je u poslu i delu,i zajedničkim još jačem daljnjem dobrom i kvalitetnom povezivanju,politički i gospodarski i patnerski,društveno i pojedinačno,,uz domaće utkanjem i vanjskih znanja i talenata..naših iseljenika tj..( od te famozne netko bi rekal ,,takozvane dijaspore..a u stvari i zove se i tak.) sa praksom i iskustvom.