| Preuzeto sa portala MOJA PUTOVANJA Napisala: Mirela Tadić Rekli su da će sjećanja izblijedjeti, ali ova moja pisana su bijelom tintom na bijelom papiru, poput sudbine. Na prvi pogled prazne stranice što čeznu za mračnim slovima i samo dva para očiju znala bi vidjeti fragmente prošlosti urezane ispod površine.Eh, lako bi bilo da je pisano crnom tintom. Mrak je jednostavnije poraziti. Ubaciš tračak svjetla i više nije tako crno. A kako ugasiti svjetlo? Kako zamračiti Sunce? Ono jedno jedino, što me svojom toplinom tjeralo na smijeh. Svojim blještavilom mi je zatvaralo oči |









