foto: Josip Fajgl
admin
NAJBOLJI RADOVI LIKOVNOG NATJEČAJA
Proglašeni pobjednici Međunarodnog likovnog natječaja za djecu hrvatskih iseljenika širom svijeta Iserlohn – Neu-Isenburg – Zadar 2017.
Ankica i Ante Karačić
Iserlohn/ Već sedamnaestu godinu za redom organiziramo međunarodni likovni natječaj za hrvatsku djecu širom svijeta. U dosadašnjim natječajima sudjelovalo je 5 000 djece, 300 učitelja i preko 200 škola i udruga iz 18 zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije (Vojvodine), Mađarske, Austrije, Švicarske, Italije, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Luksemburga, Belgije, Engleske, Slovenije, USA, Australije, Čilea i Argentine.…
JEZIK RODA MOGA
Matica iseljenika i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika
Godina 1967. za Hrvatsku maticu iseljenika (ranije Maticu iseljenika…) – nije samo godina spomena na „Deklaraciju“, već i godina revolucionarnog zaokreta u djelovanju ustanove spram iseljeništva te godina kada je njezin predsjednik Većeslav Holjevac u Matičinu nakladnom zavodu objavio nultu i dosad najcitiraniju znanstvenu knjigu o dijaspori „Hrvati izvan domovine“
Napisao: Ivan Čizmić

U zagrebačkom Telegramu tiskana je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 17. ožujka 1967. Deklaracijom je upozoreno na neravnopravan položaj hrvatskog jezika kroz odluke Novosadskog dogovora, te je zatražena ravnopravnost svih jezikā naroda u Jugoslaviji (slovenskog, hrvatskog, srpskog i makedonskog).…
EKSPLOZIJA KOJA NAVIRE NA OČI
O pisanju poezije
piše: Marija Juračić
Da odmah budemo načisto. Ja sam jedna od onih koja misli da se pisanje poezije ne može naučiti, jer se ni jedna umjetnost ne može naučiti. Može se naučiti zanat, njegova se vještina može dovesti do zavidne razine, ali zanatsko djelo ipak ostaje samo vješto izrađeno zanatsko djelo.
Dakle, bez urođenog talenta nema ni umjetničkog djela. Ima dopadljivih uradaka koji gode površnom doživljaju, ali nam ne pokreću osjećaje, a um ostaje netaknut. Ukoliko čovjek nema…
LICE I NALIČJE
piše: Stjepan Poljaković
Nedjelja je navečer. Prčkajući po fejsu naletjeh na program radija Banovine u „live“ oliti uživo. Ne bih se zadržao da gosti nisu naši Brođani pa k’o velim: „Ajmo slušati!“
Nešto mi u svemu nije jasno. Mediji vrište o ustašluku i partizanluku, a s navodno najpopularnije lokalne stanice u državi, ori se sve što blago rečeno, nije ili nema veze s tim temama, ali ni s meridijanima mile nam domovine.…
KOMENTAR TJEDNA
Josip Mayer/ 11.03.2017./ Ivek, upravo tak radim i mislim i ja i uspjeli smo biti zajedno u braku, moja supruga i ja, još malo pa 50 godina. Dok se drugi pojedinci, a sve više ih nažalost ima, rastavljaju i svađaju. Zato im je ovo i te kako dobra poruka.
I svjesni muškarci itekako mogu dati svoj obol ravnopravnosti spolova. Zašto ne bih napr. ja (dok je žena na poslu ili kod liječnika) pospremio krevet i stavio prljavo posuđe u perilicu? Ili usisao prašinu s tepiha? A ne bi mi pala kruna s glave kad bih…
LETEĆI CVJETOVI
Istine, mitovi i legende o letećim cvjetovima
/Jučer sam ugledala prvog leptira/
tekst: Marija Kukić
Foto: Mirko Cenbauer
Kad je prvi put s majkom došao na livadu, znatiželjni i životu neupućeni Bambi vidjevši leptira kako oblijeće oko cvjetova, uskliknuo je:
„Gle, majko“, poviče Bambi, „kako ondje leti cvijet!“
„To nije cvijet“, reče majka, „to je leptir.“
ZA ODGOJ RUKU I ODGOJ MOZGA
Priprema za obrazovanje tijekom životnoga vijeka
piše: prof. emer. Igor Čatić, član Znanstvenoga vijeća HAZU za obrazovanje i školstvo
U članku Za reformiranje treba znanje (Hrvatski glas, Berlin, 28. veljače 2017.) dao sam opći pregled stanja u reformi odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Definitivno je jasno kako je reformski pokušaj pod složenom kraticom CKR (cjelovita kurikulna reforma) s Borisom Jokićem na čelu – promašaj.
UZOR I NADAHNUĆE
Izjava predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonka Kusića, povodom 50. godišnjice deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika
Objava za medije

Donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika bio je jedan od ključnih trenutaka u borbi hrvatskog naroda za svoju samobitnost i vlastiti identitet koji je ujedno označio i početak kraja tragičnih hrvatskih iluzija o Jugoslaviji i jugoslavenstvu.
Stoljećima su Hrvati čuvali i branili svoj jezik boreći se za njegovu uporabu u javnom životu i za pravo da ga nazivaju …
EH, TAJ PETAK
tekst i foto: Marija Ajša Peuc
Velika Gorica/ Kad dođe petak, i dan danas, svaki se put osjetim nekako drugačije nego druge dane.
Od djetinjstva je petak za mene značio posebna događanja vezana za sajam u Velikoj Gorici, ali nekada puno više nego danas. Naime, sve se mijenja pa i ti sajmovi i sajmeni dani, “placevi” na koje smo odlazili uvijek puni nade, i prodavači i kupci.
Pred puno godina se Velika Gorica mogla pohvaliti održavanjem velikih stočnih sajmova. Na njima se moglo vidjeti razne krupne ili sitne stoke, peradi, te kao pratnja niz proizvoda za držanje, hranjenje ili čišćenje stoke.…
