događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Komentar na tekst “Magnolija”
Marija Juračić/ 28.05. 2017./Kada bi stablo koje zagrlimo moglo govoriti, reklo bi nam da nas voli, da nismo sami.
Nismo sami ni kada tekst nekog otišlog autora premosti vrijeme i uđe u našu misao, nastani se u našem srcu.
Čula je ta magnolija autorove misli i sada ih šapuće nekom drugom osamljeniku.
Ova priča je ušla u trideset odabranih koje sudjeluju u krajnjem ishodu natječaja LJUDI S OLOVKAMA Magazina LOLA Banja Luka
piše: Ruža Silađev
Moj otac je već prvih godina braka dobio tuberkulozu i nije bio sposoban za teške poslove. Sećanja mi sežu u pedesete godine prošloga veka i duga leta provedena sa njim i sa sestrom Anom četiri godine mlađom od mene.
Tek smo se uselili u novu kuću nabijenu od zemlje. Samo na jednoj sobi smo imali pravi, novi prozor i vrata. U drugoj sobi su stajala dva trougla izrezana u zidu. Na njima su bila zazidana stakla imitirajući prozore. Na vajatu je tata sam napravio vrata od nekih grbavih komada drveta.Mame nije bilo kod kuće skoro nikada. Od ranog proleća, odmah posle Uskrsa, pa sve do kasne jeseni organizovano je odlazila na poljoprivredne radove u druga mesta na konak. Kući je dolazila povremeno. Možda dva do tri puta mesečno.…
tekst i foto: Josip Mayer
U hotelu Slaven Selce upriličena je u subotu 27. V. 2017. „Vinska noć.“ Organizacija te već tradicionalne manifestacije, koja se sve više i više širi i prepoznaje na lokalnoj i županijskoj razini, svake godine bude u nekom drugom hotelu što ovisi o zajedničkom dogovoru, ali i o pogodostima hotelske ponude.
Tako je bilo i ove godine. Pokrovitelji „Vinske noći“ bili su: Grad Novi…
Hamburški Večernji list/02.06.2017.
Makarska/Hamburger Abendblatt, odnosno Večernji list ovoga grada na sjeveru Njemačke, izvijestio je jučer kako na početku sezone na hrvatskim plažama nema suncobrana i ležaljki koje turisti mogu iznajmiti.
Razlog tome je, pojašnjava Hambuger Abendblatt, što se koncesije za iznajmljivanje suncobrana i ležaljki na plažama dodjeljuju odlukom gradske uprave, gradonačelnika. Većinom taj privilegij “dopadne” one bliske strukturama na vlasti i izdašne u stranačkom sponzorstvu.…
Uspješno realiziran međunarodni projekt „Most prijateljstva“ Rešetari-Ilinden
tekst: Ljerka Toth Naumova i Ivana Velinovska Boceska
fotografije: Ivana Velinovska Boceska
Ilinden-Rešetari/ Tim škole „Goce Delčev“ iz Ilindena u kome su bili deset učenika i 4 profesora pod vodstvom ravnateljice Dušanke Krstevske i voditeljice projekta profesorice Ivane Velinovske Boceske boravili su u Rešetarima od 25. do 28. svibnja u povodu završnih aktivnosti međunarodnoga projekta „Most prijateljstva“ Rešetari-Ilinden.
Za vrijeme boravka u Hrvatskoj imali su prijam kod načelnika općine Rešetari,…
tekst: Zvonimir Mitar
Od Umjetničke akademije Sveučilišta u Osijeku poštom sam primio dvojezičnu monografiju (HR i DE) autorice prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić, naslova „U osječkom Nutarnjem gradu – In der inneren Stadt von Essek“, koja me, od prve do zadnje stranice, apsolutno svim što sadrži toliko oduševila, kao do sada nijedna knjiga/monografija o Osijeku, Zagrebu ili nekom drugom gradu.
Monografija u nakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku, u luksuznom izdanju, 24 x 30,5 x 2,5 cm, na 308 stranica vrlo zanimljivog sadržaja, podijeljenog u 11 opširnih dijelova, naslovljenih; Vesentinov grad, Uvodno, Nutarnji grad, Stanovništvo, Oko trga, …
piše: Marija Juračić
Jeste li ikada pokušali vašu pjesmu grafički oblikovati tako da njezin vizualitet odgovara motivu pjesme?
Radili su to mnogi pjesnici od antike do naših dana. Kako su pjesnici zaigrana čeljad, zabavljalo ih je svoje pjesme prikazivati različitim oblicima; jaja, krila ptice, križa, stabla, konja, mišjeg repa…
piše: Filip Ćorlukić ….iz knjige “Moja sjećanja na minulo stoljeće”
O majci sam govorio vrlo malo, ali ne zato što se nema što reći, nego zato što je ona bila toliko samozatajna da se u našim životima ničim nije isticala, pa se u današnjem poimanju dobre ili loše majke teško može govoriti.
U sjećanju na nju ne mogu govoriti ni o kakvom obliku nježnosti, niti zanamarivanju. Ona je jednostavno bila tu. Bila je ostatak starog konzervativnog patrijarhalnog društva i kao takva spremno je obavljala dužnosti supruge i majke.…
