Adolf Polegubić
sakrila se vješto u lišću
ni najoštrije oko ne može je zamijetiti
ponekad oglasi se
s grane na granu odskakuta
probudi me pomisao
kako netko iz susjedstva
ruši joj gnijezdo
08 POEZIJA
RIBO MÕLO RIBICE
U ISTOJ BRAZDI
HLADNO JE
U TIŠINI
JESEN
DOŠLA SI S JESENI
UŽE SPASA
piše: Božica Jelušić
Dan u kome sam našla zlatnik i proslijedila ga …savršen, nemjerljiv, neponovljiv.
Koga život voli, daje mu priliku da daruje. Koga iskušava, daje mu moć, ugled i bogatstvo. Koga želi izbrusiti i prekaliti, na put mu stavlja veliku ljubav.Tko darove prezre i ne prepozna, ostaje bez njih, s jasnom sviješću o njihovoj vrijednosti.
U krugu samsare oslobađamo se svojih privida. Svijet je veliko…
Dīte
Ubrzano kuca stari sat.