događaji, vijesti, najave i aktivnosti Hrvata u Berlinu
Doc. dr. sc. don Ivan Grubišić, poznati svećenik, sveučilišni profesor i saborski zastupnik preminuo je u 81. godini života
Don Ivan Grubišić je rođen u Dicmu, 20. lipnja 1936. godine. Maturirao je 1956., u Biskupskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu. Diplomirao je 1962., na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a 1982. i na Filozofskom fakultetu u Zadru (sociologiju i filozofiju).
Doktorirao je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s temom Religiozno ponašanje katolika u Dalmaciji sredinom 80-ih i…
Iz naše arhive/ Objavljeno 16.08.2011.
tportal.hr -Intervju don Ivana Grubišića povodom odlaska u mirovinu.
U posljednjem intervjuu koji daje kao župnik, danas, kada se oprašta od svoje zajednice Svetog Roka u Splitu i kada kreće u ‘aktivnu’ pastoralnu mirovinu, don Ivan Grubišić, jedan od rijetkih hrvatskih crkvenih proroka, u izvornom biblijskom smislu toga pojma, upozorava da često i pastiri zalutaju, da su i svećenici umreženi u kriminalu i korupciji i da je to vrhunac zala kojima je Hrvatska premrežena
Don Ivana Grubišića nije potrebno posebno predstavljati jer je…
Proglašeni pobjednici Međunarodnog likovnog natječaja za djecu hrvatskih iseljenika širom svijeta Iserlohn – Neu-Isenburg – Zadar 2017.
Ankica i Ante Karačić
Iserlohn/ Već sedamnaestu godinu za redom organiziramo međunarodni likovni natječaj za hrvatsku djecu širom svijeta. U dosadašnjim natječajima sudjelovalo je 5 000 djece, 300 učitelja i preko 200 škola i udruga iz 18 zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije (Vojvodine), Mađarske, Austrije, Švicarske, Italije, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Luksemburga, Belgije, Engleske, Slovenije, USA, Australije, Čilea i Argentine.…
Matica iseljenika i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika
Godina 1967. za Hrvatsku maticu iseljenika (ranije Maticu iseljenika…) – nije samo godina spomena na „Deklaraciju“, već i godina revolucionarnog zaokreta u djelovanju ustanove spram iseljeništva te godina kada je njezin predsjednik Većeslav Holjevac u Matičinu nakladnom zavodu objavio nultu i dosad najcitiraniju znanstvenu knjigu o dijaspori „Hrvati izvan domovine“
Napisao: Ivan Čizmić
U zagrebačkom Telegramu tiskana je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 17. ožujka 1967. Deklaracijom je upozoreno na neravnopravan položaj hrvatskog jezika kroz odluke Novosadskog dogovora, te je zatražena ravnopravnost svih jezikā naroda u Jugoslaviji (slovenskog, hrvatskog, srpskog i makedonskog).…
O pisanju poezije
piše: Marija Juračić
Da odmah budemo načisto. Ja sam jedna od onih koja misli da se pisanje poezije ne može naučiti, jer se ni jedna umjetnost ne može naučiti. Može se naučiti zanat, njegova se vještina može dovesti do zavidne razine, ali zanatsko djelo ipak ostaje samo vješto izrađeno zanatsko djelo.
Dakle, bez urođenog talenta nema ni umjetničkog djela. Ima dopadljivih uradaka koji gode površnom doživljaju, ali nam ne pokreću osjećaje, a um ostaje netaknut. Ukoliko čovjek nema…
piše: Stjepan Poljaković
Nedjelja je navečer. Prčkajući po fejsu naletjeh na program radija Banovine u „live“ oliti uživo. Ne bih se zadržao da gosti nisu naši Brođani pa k’o velim: „Ajmo slušati!“
Nešto mi u svemu nije jasno. Mediji vrište o ustašluku i partizanluku, a s navodno najpopularnije lokalne stanice u državi, ori se sve što blago rečeno, nije ili nema veze s tim temama, ali ni s meridijanima mile nam domovine.…
Josip Mayer/ 11.03.2017./ Ivek, upravo tak radim i mislim i ja i uspjeli smo biti zajedno u braku, moja supruga i ja, još malo pa 50 godina. Dok se drugi pojedinci, a sve više ih nažalost ima, rastavljaju i svađaju. Zato im je ovo i te kako dobra poruka.
I svjesni muškarci itekako mogu dati svoj obol ravnopravnosti spolova. Zašto ne bih napr. ja (dok je žena na poslu ili kod liječnika) pospremio krevet i stavio prljavo posuđe u perilicu? Ili usisao prašinu s tepiha? A ne bi mi pala kruna s glave kad bih…
Istine, mitovi i legende o letećim cvjetovima
/Jučer sam ugledala prvog leptira/
tekst: Marija Kukić
Foto: Mirko Cenbauer
Kad je prvi put s majkom došao na livadu, znatiželjni i životu neupućeni Bambi vidjevši leptira kako oblijeće oko cvjetova, uskliknuo je:
„Gle, majko“, poviče Bambi, „kako ondje leti cvijet!“
„To nije cvijet“, reče majka, „to je leptir.“
Kažu da smo danas veterani