ZAKAŠNJELO PISMO IZ AUSTRALIJE

prilog: Ante Karačić
IMG_0159Iserloh/ Taman smo pomislili, sve je gotovo. Svim školama koje su učestvovali, poslali smo diplome i zahvalnice. Radovi su zapakovani i spremni za izložbu u Lovasu i Karaševu.

Kad danas, zadnji dan pred polazak opet iznenađenje. Stiglo pismo iz Australije, iz Melburna, sa 24 dječija rada.

Radovi su u iz Hrvatske škole “BARTOL KASIĆ” poslale nastavnice Glorija Jurečić i Kristina Levak.…

više

POČETAK BESPERSPEKTIVNOSTI

piše: Filip Ćorlukić... Iz knjige “Moja sjećanja na minulo stoljeće”

filipUbrzo nakon donošenja odluke o kupnji kompjuterske opreme, počeli su dolaziti ponuđači. Već nakon prvih razgovora odlučio sam se za najsuvremeniju opremu jednog proizvođača iz SAD.

Bilo je dosta problema dok se prihvatila ta moja odluka. Cijena skromnije dizajniranog uređaja iznosila je oko pola milijuna DEM, pa se u razmatranje ponuda uključio i komercijalni direktor Tedeski. On je – kako je tvrdio – zbog povoljnijeg načina plaćanja predlagao drugog proizvođača.…

više

GRADNJA SONETA

Sven Adam Ewin
Svud oko mene riječi. Kao na sletu;
Neke me mame grudima. Neke bokom;
Sve bi htjele završit u mom sonetu,
No ja ih mjerkam kao trgovac stokom.

Ne, neću ove! Ni ove. Neću ni te.
Što odaberem, ja dižem gore skelom;
Onda ih guram u stroge gabarite,
A što je višak – režem oštrim skalpelom.…

više

PRIZNANJA ZASLUŽNI “WELLEBIT”

tekst i foto: Sonja Breljak …foto album

Berlin/ IMG_4580Ako me sjećanje dobro služi, bilo je to tamo negdje dvijetisućite godine. U vrijeme trajanja višednevnih ( i do sada jedinih) Dana hrvatske kulture u Muzeju europske kulture u berlinskoj četvrti Dahlem, nakon zanimljivih dana plesa i pjesme, upoznah i Horsta Buddea, voditelja Tambouraschen Chor Wellebit 1902.

Donijeli su svoje instrumente, tamburice, bisernice koje je daleke 1902. godine osnivač tog tamburaškog orkestra, Hrvat Franz Krznar donio iz Hrvatske i ovom …

više

PRIČA O JEDNOJ TAMBURI

Iz naše arhive/ Objavljeno 02.01.2011.

Iseljeničke priče

piše: Emil Cipar

Ne znamo kako je Franjo sa svojom tamburom stigao u Berlin. Znam samo da je to bilo prije više od stotinu godina. Sigurno se tada nije puno pričalo o integraciji, ali razlozi za Franjin put iz Hrvatske u daleki Berlin, bili su isti kao danas. Ne znamo točno ni kako je Franjo putovao, niti nešto o njegovoj obitelji.
Ali pouzdano znamo da je Franjo Krznar sa svojom tamburom napisao i još uvijek piše povijest.
Puno je znanstvenika i pseudoznanstvenika pisalo o povijesti…

više

CRNI FOND

piše: Marija Juračić
Ne znam poznaju li mlade generacije izraz crni fond? To je onaj skriveni  novac koji osoba pomalo otkida od svote kojom raspolaže da njome nešto namiri, plati, a ipak joj nešto novaca ostane.

Imam i ja crni fond. Zaradim ga kada nešto kupim na sniženju, na rasprodaji pa ušteđeni novac ne prijavim ukućanima, nego ga stavim u crni fond da se nabere za crne dane. Naučilo me to još iz onih crnih vremena, kada se nemilice štedjelo za crne dane, jer nismo znali da u crnim danima živimo.…

više

OČEKIVANJA

piše: Bosiljka Schedlich

Jednog proljetnog dana davnih 1960ih pored mene je po tek završenoj Jadranskoj magistrali prošao jedan mali automobil. Za sobom je vukao kućicu za stanovanje, koju sam tada vidjela prvi put.

Gledala sam za prikolicom dok je nestajala iza okuke i dugo razmišljala zašto ljudi putuju. Ljudi iz mog sela nisu putovali. Odlazili su u grad samo kad su morali nešto obaviti.…

više

BATILI SU OCEAN

Smiljana Šunde u potrazi za izgubljenim Podgoranima

U svoje životno djelo dugogodišnja novinarka i urednica u Dokumentarnom i Obrazovnom programu Hrvatskoga radija utkala je arhivsku građu, razgovore sa sumještanima i suvremenicima iseljavanja, pisma, mailove.. i puno, puno duše

tekst: Diana Šimurina -Šoufek
fotografije: Snježana Radoš

Autorica SMILJAN ŠUNDEU Hrvatskoj matici iseljenika 28. ožujka predstavljena je knjiga Smiljane Šunde Batili su ocean: U potrazi za izgubljenim Podgoranima.

Predstavili su je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić; dr. sc. Ivan Hrstić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar; doc. dr. sc. Nikola Anušić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te autorica.…

više