piše: Dražen Katić
Sunce nam poklanja besplatnu energiju. Bez sunčeve svjetlosti i topline bio bi nezamisliv život na našem planetu. Sunce isijava u jednome danu 10 000 puta više energije nego što je mi ljudi i sva druga živa bića možemo potrošiti u cijeloj godini. Stari drevni narodi su štovali sunce kao božanstvo. Poznat je bio bog sunca “Ra” u starome Egiptu. Danas je moguće putem solarnih panela proizvesti vrlo efikasno električnu energiju i toplinu.
Zemlje Europske Unije su se obvezale da će do 2020 godine udio električne energije iz obnovljivih izvora iznositi 20%, 2030-30%, a 2050 najmanje 50%. Sunčeva energija pored energije vode i vjetra pripada u osnovu obnovljivih izvora energija. Također proizvodnja energije putem spaljivanja organskih tvari i jednim dijelom smeća smatra se proizvodnjom iz obnovljivih izvora.
Znanstvenici tvrde da će sunce sijati narednih 4,5 milijardi godina. Iz tog razloga ne trebamo biti u brizi da će u skoroj budućnosti taj izvor energije nestati.
Danas u puno zemalja postoje atraktivne subvencije za sve koji se odluče investirati u solarnu energiju.
U većini Europskih zemalja možete višak proizvedene struje isporučiti energetskom koncernu koji se nalazi u vašoj zemlji, te za to dobiti financijsku naknadu koja je garantirana ugovorom, a proizlazi iz Zakona o obnovljivim izvorima energije.
Investiranjem u solarnu energiju činite dobro i cijelom našem planetu. Teži se da se zaustavi globalno zatopljenje, odnosno da prosječna temperatura na zemlji ne pređe granicu od dodatnih 2 stupnja celzijusa. Ako to uspijemo ostvariti razina mora i oceana do kraja ovog tisućljeća će se dignuti za maksimalno 0,5 m, a to je još uvijek dobar preduvjet da možemo nastaviti, mi i buduće generacije lijep život na našem planetu. Ako se prosječna temperatura digne iznad 2 stupnja celzijusa u odnosu na današnju, naša budućnost će biti pod upitnikom. Mogući scenarij koji bi se mogao dogoditi zbog prevelike porasti temperature je prekid golfske struje koja nam omogućava ugodnu klimu, globalno zahlađenje u Europi, seobe naroda, nestajanje gotovo 10 milijunskih gradova koji se nalaze na niskim nadmorskim visinama, potapanje gotovo cijele Nizozemske itd.
Kako bismo osigurali našu budućnost na planetu korištenje solarne energije je jedno od naših najjačih oružja u borbi protiv globalnog zatopljenja, deficita električne energije, te konstantnog dizanja cijene električne energije.
Njemačka nije baš zemlja koja obiluje brojem sunčanih sati. Prije bi se reklo da obiluje brojem oblačnih i kišnih dana. Prosječan broj sunčanih sati po kvadratnom metru na godinu u Saveznoj Republici Njemačkoj iznosi 950 sati. Daleko sunčanije europske zemlje su Italija, Portugal, Španjolska. U tim zemljama prosječan broj sunčanih sati se penje čak do 1600.
Usprkos niskom broju sunčanih sati Nijemci su 2011. godine ostvarili kvotu od 20 % proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Nedostatak u suncu nadomjestili su proizvodnjom struje iz vjetra i vode, kao i spaljivanjem biološke mase.
Kakvo je stanje u Republici Hrvatskoj?
Republika Hrvatska ima veći broj sunčanih sati od Njemačke. Prosječan broj sunčanih sati na godinu po metru kvadratnom u našoj zemlji iznosi 1200 sati. U južnoj Dalmaciji i na otocima je još bolje stanje. U tim dijelovima Hrvatske broj sunčanih sati se može popeti čak do 1500.
Prije gotovo da nije bilo za vidjeti u našoj zemlji na krovovima fotonaponske panele za proizvodnju struje. Ono što se ponegdje vidjelo bili su solarni sustavi za grijanje tople vode.
U zadnjih godinu dvije u Hrvatskoj se pojavilo više tvrtki koje nude postavljanje fotonaponskih sustava za proizvodnju struje na privatne kuće, ali i na državne zgrade. Cijena jednog fotonaponskog sustava bolje kvalitete za prosječnu veličinu krovišta se danas kreće između 17 000 i 25 000 €. U to je uračunana i dokumentacija, te svi troškovi.
Budući je to još uvijek prilično visoka cijena za veći broj hrvatskih građana, neke od tvrtki nude “sistem najma”, gdje mušterija iznajmljuje svoje krovište na 14 godina, a nakon tog roka preuzima u vlasništvo fotonaponski sustav. Nakon tih 14 godina mušterija koja je postala vlasnik sustava može koristiti dobivenu električnu energiju za vlastite potrebe ili ju prodavati HEP-u.
Hrvatska birokracija …hod po mukama
Birokratski problem u realizaciji fotonaponskog sustava je ishodovanje dokumentacije. Da bi dobili odobrenje za “povlaštenog proizvođača električne energije” morate u Republici Hrvatskoj ishodovati 13 različitih dozvola koje koštaju oko 1000 €. Ako se odlučite za suradnju sa nekom od privatnih tvrtki i prihvatite sistem najma krovišta, tada će tvrtka koja vas zastupa ishodovati sve dozvole i platiti troškove.
Što se tiče fotonaponskih panela, oni se danas većinom kupuju u Kini. Kina je najveći proizvođač fotonaponskih sustava na svijetu, te proizvodi panele odlične kvalitete. Iskoristivost panela nove generacije je oko 40 godina.
Također i njemačke tvrtke kupuju panele u Kini, te ih postavljaju u Njemačkoj i drugim zemljama.
Pored fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije potrebno je imati i transformator struje kao i dodatno električno brojilo koje pokazuje koliko je struje proizvedeno i ubačeno u mrežu HEP-a. Ako struju koristimo za osobnu potrebu tada moramo imati i akumulatore.
Kod proizvodnje tople vode solarnim putem koriste se druga vrsta panela. Ispod tih panela nalaze se cijevčice kroz koje prolazi posebna vrsta ulja koje se vrlo lako zagrijava i dugo zadržava toplinu. To ulje grije bojler sa vodom.
Interesantno je za napomenuti da moderni solarni sustavi proizvode električnu energiju i kada je oblačno, čak i kada pada kiša, međutim smanjenim kapacitetom.
Po meni solarni sustavi za proizvodnju struje zauzimaju mjesto ispred hidroelektrana i vjetrenjača.
Gradnjom hidroelektrana i vjetrenjača mijenjamo prirodu, te unosimo neravnotežu u ekološki sustav.
Pored toga običan građanin nije u mogućnosti u privatnom vlasništvu posjedovati veliku hidrocentralu ili polje vjetrenjača. S druge strane solarni sustavi su u današnje vrijeme svima dostupni, naravno ako posjedujete svoje privatno koso ili ravno krovište.
Čovjek je ekonomsko biće lat. homo oeconomicus. Svi mi želimo da se naš kapital koji imamo oplodi i da sutra imamo više od uloženoga. Svi smo mi također u životu bar jednom loše investirali naš novac kao npr. dionice, fondovi, udjeli i slično.
Ulaganje u solarnu energiju nam omogućava autonomnu proizvodnju električne energije i topline, te mogućnost prodaje viška električne energije.
Ta investicija nije najbrži povrat uloženog kapitala, ali pripada u investicije niskog rizika.
Mr.sc. Dražen Katić dipl.ing.
Da,sunce je u Hrvatskoj poput kod kuće,
osobno sam više za solarnu energiju, jer mi se ona čini nekako direktnije i brža..tamo gdje je ona moguća,a gdje ne.. možda je za primjenit vetrenjače..ili nešto drugo..a ništa ne pretjeravati..jer i jedno i drugo mijenja prirodu..bojim se da ne popločimo u potrazi za novcem, plaže,polja šume i oranice ..pa gdje ćemo onda se sunčati ili kupiti plodove i žitarice.