Što više jezika govorimo, više vrijedimo
piše: Slavko Žebić
Međunarodni dan materinskog jezika, 21. veljače, obilježen je u Osijeku Festivalom jezika u organizaciji Gradske i sveučilišne knjižnice i Šokačke grane uz sudjelovanje udruga i društava manjinskih zajednica iz Osijeka i okolice.
Voditelj projekta, Siniša Petković, rekao je da su se odazvali uz domaćina, Šokačku granu, Udruga rusina i ukrajinaca iz Osijeka i rusinsko KUD iz Mikluševaca, srpsko KUD „Sveti Sava“ iz Tenja, Zajednica Podunavskih Švaba iz Osijeka, Baranjsko-rusko društvo prijateljstva u suradnji sa mađarske Udruge mladeži iz Kneževih Vinograda, Nacionalne udruge Ačbanaca Slavonije i Baranje, makedonskog kulturnog društva „Braća Miladinovci“ i Zavičajne udruge Gibarac.
U tjedan dana, GISKO je organizirala niz radionica za djecu i mladež, od susreta u vrtićima i osnovnim školama, za djecu koja uče materinski jezik i predstavili su se vršnjacima pjesmom, plesom i pričom, zatim, radionica Ekologija jezika sa učenicima srednjih škola i vrlo liojepa radionica sa školom za primijenjenu umjetnost i dizajn.
Dubravka Pađen-Farkaš, ravnateljica GISKO, rekla je da već treću godinu za redom organiziraju Festival jezika, drugi puta u suradnji sa Šokačkom granom, i kako je zadovoljna da u jednom multikulturnom i multinacionalnom Osijeku okupe sve koji drže do materinskog jezika i uglavnom su se svi odazvali.
Jako je dobro da brojna društva i udruge čuvaju i njeguju materinski jezik, jer statistika je nemilosrdna i govori da polovici od 6 tisuća „malih“ jezika prijeti nestanak, jer sve manje je govornika tih jezika. A znamo, što više jezika govorimo, više vrijedimo. Zato uživajmo u ljepoti materinskog jezika.
Suglasila se s njom i predsjednica Šokačke grane, Vera Erl, jer Šokadija je poznata pa svojemu govoru. I pjesma šokačka kaže, govor nas odaje, a Šokačka grana marno vodi računa o njegovanju i čuvanju tog šokačkog, hrvatskog identiteta i uvijek joj je drago kad čuje da kažu; kako ovi lipo govore šokački, što se odnosi na sve Šokce na ovim prostorima, od Slavonije i Baranje do Srijema i Bačke.
I ne samo Šokačka grana, već brojne šokačke udruge i društva, o čemu svjedoče brojne manifestacije, od planetarno poznatih Đakovačkih vezova, Brodskog kola i Vinkovačkih jeseni, do svih onih koje se organiziraju u svakoj šokačkoj sredini, u svakom selu. Mi ovim šaljemo i poruku našim prijateljima s druge strane Dunava, i Šokcima i Bunjevcima, jer i oni zdušno njeguju i čuvaju materinski jezik, a kako je i njihova država na putu prema EU, i kod njih će uskoro vrijediti dostignuti standardi.
Evo, gosti su nam i Šokci iz Gibarca, koji su u progonstvo ponijeli tu svoju tradiciju i ljepotu običaja, pa i ovdje to njeguju raseljeni u 50, 60 gradova i sela, unutar svoje udruge i ponose se time.
Razgovarao sam s nekolicinom sudionika Festivala jezika, pa je dogradonačelnik Osijeka, Vladimir Ham, pozdravio njegovanje materinskog jezika kao vlastitog identiteta, i Europa je uvidjela da je to potrebito pa je i ustanovljen ovaj nadnevak, 21. veljače, da se barem jednom na godinu okupimo i progovorimo svako svojim materinskim jezikom.
Osijek je grad kojega su stoljećima prožimali brojni jezici i kulture, pa je to i danas bogatstvo Osijeka, a nacionalne manjine su mostovi suradnje s njihovim matičnim državama, to je poruka koju šaljemo Europi.
Predsjednica srpskog KUD „Sveti Sava“ iz Tenja, Đurđica Đukelić priznaje da su se sa zadovoljstvom uključili u ovaj projekt, a predstavili su se posjetiteljima blokom srpske ljubavne poezije, spletom igara iz Ponišavlja i buketom najljepših pjesama u izvedbi njihovog orkestra i izvrsne solistice Milke Mađarić, a na štandu su izložili ponajbolja jela iz bogate gastronomske ponude.
S njom u društvu bio je i generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru, Živorad Simić, koji je izjavio kako je ovo lep običaj, nažalost redak, i ne treba shvatiti kako se sve svede na malo kolača, malo vina, red pesme i red kola, već bi valjalo da se što češće srećemo u interakciji jezične stvarnosti i uvažavamo sličnosti i različitosti naših jezika i naših kultura.
Dopredsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Nikola Mak, s ponosom je izjavio da je i Švabo i da mu je drago da se i kod nas njeguje ovaj nadnevak, jer pokazuje da su jezici kojima govorimo naša dragocjenost.
U ime njihove udruge u Osijeku, večeras su nastupili članovi Muške pjevačke skupine Alten Kamaraden, prvi puta na svom materinskom jeziku, jer njihovoj je manjinskoj zajednici punih 45 godina bilo branjeno da se okuplja, organizira i nastupa na svom jeziku.