ŠTO JE ČOVJEK BEZ MAŠTE I SNOVA

tekst, razgovor i dogovor: Tatjana Rau, Emil Cipar, Sonja Breljak i fra Miro Babić

Zagreb – Slavonski brod – Berlin –  Subuki/ Ideja o susretu na valovima nastala prošlog tjedna na prijedlog Glasa Hrvatske Hrvatskog radija Hrvatskom glasu Berlin, ostvarila se u emisiji uživo u večernjim satima netom minulog četvrtka.

Protagonisti razgovora bili su: u Zagrebu …Tatjana Rau, Glas Hrvatske, u Slavonskom brodu …Emil Cipar, i u Berlinu …Sonja Breljak, Hrvatski glas Berlin, te u Subukiju u Keniji, fra Miro Babić, najmlađi hrvatski misionar koji u dalekoj Keniji vodi školu i skrbi o njenim polaznicima.

Suradnju s Glasom Hrvatske odavno imamo a i s fra Mirom Babićem svakako jer naš portal ima njegovu rubriku naslova “Put dobrote”.

No, neposredan povod susretu na radijskim valovima je i zajednička tema koju njeguju oba medija –  dobra djela i njihovi dobročinitelji.

U prvom dijelu razgovora predstavljen je portal, njegov rast i razvoj u ovih pet godina. Puno suradnika i puno zanimljivih rubrika nisu ostali neprimjećeni, pa tako su i kolege sa Glasa Hrvatske često kod nas pronašli teme koje i njih zanimaju i na kojima i oni rade.

Sinoć smo porazgovarali o dobroti koja je kod nas česta tema. Sonja je upoznala slušatelje Glasa Hrvatske sa značajnim, volonterskim radom berlinskih “Brođana”. Istaknula je to posebno kroz lik Elizabete Kopić, dopredsjednice “Brođana” koja nesebično pomaže potrebnima, ljudima koji dolaze u Berlin na liječenje, bolesnoj djeci. Kako ne bismo to ispričali? Hrvatski glas Berlin je ponosan našim dragim sugrađanima, dobrotvorima. Pa nek se zna!

Uspostavljena je i direktna veza sa fra Mirom Babićem u Subukiji u Keniji i onda smo svi mi koji smo bili povezani u razgovoru, a nadamo se i slušatelji Glasa Hrvatske, dobili jednu poštenu lekciju iz skromnosti i zadovoljstva u vjeri i životu, a dao nam ju je fra Miro Babić, najmlađi hrvatski misionar i gvardijan jednog franjevaökog samostana.

Njegov životni put počeo je u franjevačkom sjemeništu u Visokom. Nakon studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu i Zagrebu položio je vječne zavjete, za svećenika je zaređen u Sarajevu, a nakon službe kapelana u Livanjskoj župi bio je na pripremama za misije u Irskoj i Belgiji. U Africi je od 2004. godine.

Nakon dvije godine misionarskog rada u Ugandi stigao je u Keniju, kao gvardijan samostana Gospe od anđela u misiji u Subukiji. U selu Donja Subukija vodi srednju školu Sv. Franje koju trenutno pohađa 250 djece. Tu je još i utočište za siročad i napuštenu djecu Mali dom.

Učenici donose darove da bi ih primio u školu, jer to za njih znači i godinu dana 3 redovita obroka dnevno, to je internatski tip škole..

Svaki mjesec mu je nova pustolovina kako prikupiti sredstva za hranu, madrace, popravljanje zahoda i srušenih krovova učionica….

U selo je uspio dovesti vodovod. U16 sela koliko obuhvaća njegova župa izgradio je crkve u kojima drži mise. To su za njega posebno svečani trenuci.

Ako ga Afrika nečemu uči, onda je to strpljenje. U Keniji je popularna izreka: u ostatku svijeta imate sat, a mi imamo vrijeme ….

Ljudi se u tom kraju pretežno bave zemljoradnjom, a oni bolje stojeći uzgajaju koze. Za većinu stanovnika koza je luksuz (stoji 40 eura). Materijal za gradnju kuće stoji 300 eura, a to je puku nedostižno.

Njegova će misija biti završena, kaže …kad uspije postići da svaka obitelj u njegovoj župi ima bar jednu kozu i svoj krov nad glavom.

To su snovi fra Mira Babića, hrvatskog misionara  u Keniji.

Na pitanje hoće li u tome uspjeti, fra Miro odgovara:

-Što je čovjek bez mašte i snova!?

A mi se složismo s njim. Jer, bez snova i mašte, bi li do ovog susreta kojeg vam upravo opisah, uopće i došlo?!

Ponekad je potrebna komplicirana veza na liniji Zagreb – Slavonski Brod- Berlin – Subuki da bi čovjek doznao koliko malo mu je za sreću potrebno …koza, krov nad glavom i puno mašte i snova.

Nadamo se kako će suradnja sa Glasom Hrvatske potrajati još dugo i da će još puno plemenitih ljudi poput fra Mira Babića u njima doći do riječi i uputiti nas ka ispunjenom životu.