ONI SU OSTAVILI TRAGOVE

IZ NAŠE ARHIVE …objavljeno 23.03.2014.

Slavonijo nek’ ti bude dika,
što je tebe naselila Lika

Tekst i foto: Emil Cipar
Kroz Djedinu Rijeku, selo u općini Čaglin u istočnom dijelu požeške kotline, možeš projuriti autom bez straha kako ćeš nanijeti neku štetu …zgaziti kokoš, preplašiti djecu u igru, ugroziti pješaka ili bicklistu…

Selo je pusto. Od nekadašnjih 330 stanovnika ostala je živjeti u selu tek jedna trećina …uglavnom starijih seljana.

Možeš projuriti, a možeš i stati i uvjeriti se kako je ovo selo jedinstvena povijesna knjiga iz koje možeš puno naučiti iz povijesti Slavonije.

U svojoj bogatoj povijesti ovo selo na sjevernim obroncima Dilja, nekoliko je puta „izmijenilo krv“. Dolazili su uvijek novi stanovnici koji su iza sebe ostavili i danas vidljive tragove.

Prvi put se selo spominje 1312. godine. Njegovi su gospodari ili vlastelini još od prije ove godine; Ivan Boškov, Nikola od Hanue, Dimitrije Aba, zatim Lovro Bogović. Sva su to imena do danas sačuvana u mjesnim nazivima.

Sredinom 16-tog stoljeća u selu gospodare Turci. Iz seoskog turskog poreznog popisa, godine 1545 vidi se da su starosjedioci Hrvati ostali u selu kao turski podanici. Kasnije su prihvatili islam i 1687. godine se preselili u Bosnu.

U blizini je bio srednjevjekovni plemićki dvor u kojemu je za Turaka stanovao turski aga ili spahija. To se mjesto danas zove Adžino kućište i Adžin dol. U opustjelu Djedinu Rijeku došli su oko 1700. godine novi stanovnici iz Bosne, koji se ističu svojim ikavskim-jekavskim  govorom i novim naglaskom.

Krajem 18-tog stoljeća u selo dolaze Ličani.

Sve ovo će vam u ovom zanimljivom selu ispričati kuće, nazivi njiva, sakralni objekti i predmeti bogoslužja.

Na tursko doba u Djedinoj Rijeci podsjećaju Adžino kućište i Adžin dol.

Na Ličane podsjeća križ „krajputaš“ podignut 1980 u znak sjećanja na 200 godina od njihovog doseljenja iz Like.

Na spomeniku piše: Slava Isusu! Rod Butoraca 1780 – 1980. Uz 200-godišnjicu doseljenja iz Like.

U Djedinoj Rijeci rođen je i Dr. Josip Butorac, pisac opće crkvene povijesti i povijesti Crkve u Hrvata

I živjelo se u Djedinoj Rijeci u kućama pletenim od šiblja oblijepljenim blatom, uz ognjište, pod istim krovom sa stokom.

Današnji oblik sela, Djedina Rijeka ima zahvaliti novom valu doseljenika iz Češke. Među njima najveći značaj ima Veliki Janek, ili Jan Herijan koji je kao petnaestgodišnjak doselio u Djedinu Rijeku 1892. iz Velike Bistrice u Moravskoj.

Bio je zidar, ali poznavao je i puno srodnih zanata. Ubrzo je počeo graditi u selu prve zidane kuće koje je gradio po principu „ključ u ruke“.

U vremenu koje nije poznavalo GUP, Veliki Janek je bio svjestan odgovornosti za prostorno oblikovanje. Vodio je računa o razmaku između kuća, o veličini šora…

I danas je puno kuća u selu koje je napravio Veliki Janek, ali najznačajnije građevine su sigurno vatrogasni dom i mjesna crkva, za koje je Janek napravio i planove, a i obavio većinu radova na njima.

Gradio je sve …od zidanih klozeta, koji su u Djedinoj Rijeci prije njegovog dolaska bili nepoznanica, do namještaja, crkava i škola.

Janek je i dobro zarađivao, ali bio je i socijalno osjetljiv. Njegova kćer se sjeća oca koji je umro 1951. i sahranjen je na mjesnom groblju:

-Kupovao je krave i davao ih siromašnim obiteljima kojima je to bilo najpotrebnije kako bi se prehranili, a oni su mu zauzvrat periodički davali svako tele koje bi krava otelila, a on bi ga naravno, prodao. Tako su svi imali nekakve koristi…

Ovi veliki mali ljudi ostavili su za sobom svakom posjetitelju Djedine Rijeke vidljive tragove.

Kakve tragove ostavljamo mi budućim pokoljenjima?