SPORT ILI ŠPORT

OSVRTI
piše: Emil Cipar

Pišem opet za hrvatske medije. Nakon višegodišnje prisilne apstinencije opet sam nazočan na stranicama tiskovina. Dugo godina sam bio izočan u hrvatskim novinama.
I ima problema.
Da bi moje umotvorine uopće ugledale svijetlo dana potrebna je prevoditeljica …rjeđe prevoditelj. Dobro …to se u Hrvatskoj kaže lektorica, ili lektor …ili gospođa lektor i gospodin lektor.
E sad …moj problem je što pišem za različite medije, čije gospođe lektor upravo sudjeluju u Svjetskom takmičenju u hrvatstvu i to u različitim disciplinama.
Puno disciplina …puno pravila …puno vrsta i oblika hrvatskog jezika.
Što je za jedne sport za druge je šport …za treće tjelovježba …za četvrte tijeloviježba. Koliko disciplina …toliko jezika.
Sasvim slučajno …broj disciplina …odgovara broju političkih stranaka u Hrvata. Svaka stranka ima svoj jezik …i to je super tako, ali…
Ima Hrvata, koji ne pripadaju niti jednoj političkoj grupaciji, kojima je bilo dosta komunističkog jednoumlja i sada ga ne žele zamijeniti drugim.
U te se ubrajam i ja.
I oni nemaju svoj hrvatski jezik.
Ali jebiga! …želim pisati.
A pisati možeš samo ako znaš hrvatski.
Koji hrvatski?
Rekoh već …što je za jedne novine sport to je za druge šport, a za treće tjelovježba.
Neke novine su pune seksa …neke Šeksa, a za treće je ta riječ tabu.
Živim u gradu u kojemu jedna ulica nosi naziv Mile Budaka. Takve su političke prilike …šta ćeš!
Da je taj isti Mile Budak potpisnik Rasnih zakona iz doba divljanja Nacionalnog socijalizma …to nije nikakva smetnja.
Jasno je onda svakome kakvom hrvatskom jeziku se u Slavonskom Brodu daje prednost.
Sve ono u hrvatskom jeziku što imalo vuče na srpski …izbačeno je. Tako ravnatelj Gradskog arhiva savjesno upravlja gradskim arhivom i ponosan je još na to.
Kao da arhiv i arhiva imaju isto značenje.
Novi, mali  Göbelsi ne zaziru ni od davanja lekcije velikoj sugrađanki Ivani Brlić Mažuranić, pa se njena djela i njeni junaci hrvatiziraju do neprepoznatljivosti.
Šegrt Hlapić nije više hrabar kao Kraljević Marko, jer to očito nije dovoljno za najslavnijeg šegrta našega grada. On je sada hrabar kao hrvatski vitez.
U gradu se ništa ne dešava.
Ne zato što je riječ dešava proglašena nepoželjnom, nego zbog toga što se smatra da stranačka iskaznica vrijedi kao dopusnica (da prostiš …dozvola) za nekažnjeno silovanje jezika.
Ukorijenilo se pravilo …što uži pogledi …to veće hrvatstvo.
A novinaru je jezik alat.
Mogu ja napisati da je 12. sjednici Gradskog vijeća u Slavonskom Brodu nazočilo 14 vijećnika …to nije problem. Problem je u onih 13 koji su bezočili, izočili …jebiga …nije ih bilo tamo.
Ispada da je …nazočiti …biti prisutan …najvažnija stvar na svijetu. Sva pozornost usmjerena je na hrvatski korektan izraz.
Međutim …meni je najvažnije da je ta sjednica trajala preko dva mjeseca i da je to bila komedija u kojoj je ismijana i demokracija i građanska prava.
Jer …cijenjena gospoda vijećnici su za to vrijeme mijenjali, mienjali, ili mjenjali stranke, kao donje rublje. Njihova bezočnost ili nazočnost na sjednicama ovisila je prljavim zakulisnim igrama o kojima se u gradu samo nagađa, ali o tome mediju ne pišu, jer…
Njihova nazočnost, bezočnost, izočnost… okupira medije, a ne njihova pohlepa, sklonost korupciji i prljavoj političkoj trgovini.
Hrvatski jezik mi nije stavljen u kolijevku, njega nisam naučio od majke.
Ljubav prema hrvatskom jeziku nisu u meni pobudili niti političari, nego Gaj, Preradović, Cesarić, Matoš, Nazor, Ujević, Tadijanović …
A kod njih se i događa i dešava i prisustvuje i pozdravlja sa zdravo…
Šta je u upotrebnom jeziku još ostalo od njih?
Po meni se hrvatski jezik bitno razlikuje od srpskog i od germanskih jezika jedino u razlici tvorbe rečenica.
Karakteristčno za hrvatski jezik jest da ima glagolsku tvorbu rečenica, dok srpski i germanski jezici imaju imeničnu tvorbu.
Međutim …to novim rodoljubima nije uopće bitno. Oni uporno vrše kroatizaciju, pozivajući se na samo njima poznate autoritete, kao na već pomenutog Milu Budaka.
Naša velika sreća je da Petar Preradović pripada nekom sretnijem vremenu. Jer …da je sada živ, sigurno ne bi bio ničim inspiriran napisati odu hrvatskom jeziku.
Upotrebni jezik pun je priglupnica, a one su redovna pojava i na javnoj dalekovidnici (televiziji).
Glede, prisega, nazočnost, ovrha… i članska iskaznica HDZ-a …dovoljna su kvalifikacija za urednika na televiziji. Kada to postigneš onda imaš dopusnicu (dozvolu) za nekažnjivo silovanje jezika.
U programskom dijelu …izgovoreno od osoba koje posjeduju navedene kvalifikacije …često se mogu čuti najužasnije priglupnice i bezveznice kao …izaći van, ući unutra, popeti se gore, sići dolje, mala kućica, vremensko razdoblje…
Da je Petar Preradović danas živ sigurno bi od bijesa razbio televizor i otišao u prvu gostionicu ugasiti srdžbu u alkoholu.
Pitanje je …po čemu bi prepoznao istu. Jer nazivi Image, Kakadu, Iguana, Argus… baš ne odaju mjesta ugodnog druženja.
I kada bi ipak ušao u jedan od kafića i pokušao se uključiti u razgovor …mislim da bi to jadnika dokrajčilo.
Jer …teško da bi znao odgovor na najvažnije pitanje u Hrvata danas …a koliko ti imaš lajkova na fejsu?
Jer …čovječe! Lik koji nema niti jedan lajk na fejsu, koji uopće nema profil na fejsu, koji niti ne zna što je to fejs …pa šta on traži na stejđu?
Sumnjam da bi Petar Preradović …da živi u današnje vrijeme …ikada napisao:

Kao vječno more sinje
U kretu si gipkom, lakom,
Podaje se dahu svakom
I mreška se i propinje,
(Kakva moć je vjetra koga) –
Zuji, zveči, zvoni, zvuči,
Šumi, grmi, tutnji, huči, –
To je jezik roda moga!
Koliko se hvale puci
Svaki svojim tobož’ slavnim;
Kad ih š njime divnim sravnim,
To su meni mrtvi zvuci;
Nijesu srcu sladost medna,
Nit su duhu krilna sila,
Niti bukte kroz sva bila
Ko što njeg’va rječca jedna!

Kolegica Sonja i ja …odlučismo odmah u početku pisati jezikom koji neće biti logo našeg političkog uvjerenja, ili naše vjerske pripadnosti, nego ćemo pokušati pokazati njegovu ljepotu, njegovo bogastvo… sasvim u ilirskom duhu.
Do skora nismo imali nekih orjentira iz područja znanosti …od ljudi koji se profesionalno bave jezikom. Naprotiv …oni su svojim različitim pogledima i tumačenjima unosili još veći kaos.
Zato nas je pojava časopisa Jezik na fejsu (facebooku) posebno obradovala. Obradovala nas je i ugodno iznenadila činjenica da je znanost sišla među puk i odlučila u opći kaos uvesti reda.
Mi se klanjamo toj velikoj gesti i poštujemo njenu riječ.
Jezične savjete iz časopisa „Jezik“ objavljivat ćemo redovno na „Hrvatskom glasu Berlin“, a uskoro ćemo vam predstaviti i njegovu redakciju, kojoj je na čelu veliki hrvatski jezikoslovac i akademik Stjepan Babić, jedan od autora čuvenog londonca.
Zanimalo bi nas vaše mišljenje. Pišite nam na hglas.berlin@gmail.com . Sudjelujte u nagradnoj igri časopisa Jezik …budimo aktivni!
Jer na to nas obvezuju naši Ilirci, naša želja za jačanjem hrvatskog identiteta i zdrave nacionalne svijesti.
Jezik je izložen brojnim opasnostima i samo budnost nam može pomoći.