KAKVU EUROPU ŽELIMO

Šećući Mini Europom …o velikoj Europi

Tekst i foto: Marijana Šundov

Tehnolo ki doprinos EuropeVelika ploča sa mapom i tablicama u Mini Europi ponosno podsjeća sviju kako je Europska unija najjača ekonomska sila na svijetu.

Zadnji podaci kažu kako je njezin BDP (jedinica milijarda eura) iznosio 11.706 i bio veći od američkog BDP u istom vremenu koji je iznosio 11.600 ili kineskog koji je bio 6.765 milijardi eura.

Primjećujem kako sve mini građevine imaju priču vezanu za državu u kojoj se nalaze, ali istovremeno pričaju i o samoj Europskoj uniji njenom bogatstvu, tradiciju i nasljeđu.

Tako priču o demokraciji kao nasljeđu Europe u Mini Europi donose makete grčke Akropole, mnoge gradske vijećnice kao simboli neovisnosti i slobode gradova kroz Srednji vijek, londonski Parlament, ali i poljsko brodogradilište „Solidarnost“.

AkropolaPromatrajući veličanstvenu tvrđavu vitezova teutonaca koji se zakleše na obranu kršćanstva Alden Biesen ( Belgija) sagrađenu u 13.stoljeću, svetište Santiago de Compostella mjesto hodočašća kroz stoljeća, crkvu Sacre Coeur (Svetog Srca) koja dominira Parizom, ali i našeg svetog Marka te brojne druge modele crkava iz gotovo svake države članice ponovo razmišljam o kršćanstvu kao temelju Europske unije. Razmišljam o kršćanstvu u Europi danas. Čega treba kršćanstvo osloboditi današnjeg boagtog čovjeka Zapada – od pukog materijalizma, od pohlepe profita koji na jednoj strani gomila bogatstvo, a na drugoj pustošenje i glad. Razmišljam i kako su danas najbogatije EU članice bile velike kolonijalne sile, a nasljeđe te agresivne politike i danas je vidljivo.

Ponos DoveraZastajemo ispred makete velikog trajekta „Ponos Dovera“ koji povezuje britanski Dover i francuski Calais. Ovaj veličanstveni trajekt u jednom danu kanal La Manche preplovi 27 puta. Tako piše u vodiču uz usporedbu da je „Ponos Dovera“ veći od briselskog trga Grande Place. Ne bi mogao stati na njega.

O doprinosu Europljana znanosti i tehnologiji svjedoče makete brodogradilišta, Eiffelov toranj, tunel kroz La Manche nazvan Eurotunnel, raketa Ariane, airbus zrakoplovi, Galileo satelit, Thalys super brzi crveni vlak koji povezuje Bruxelles i Pariz…Ma gotovo nemoguće pobrojati sve što podsjeća kako je EU broj 1 u tehologiji i modernim komunikacijama. Samo se pogledamo između sebe. Gdje smo tu mi?

Mini Europa je sva u cvijeću. Zastajem pored vikinškog sela Trelleborg koje predstavlja Dansku. U krugu su izgrađene dugačke drvene kuće zaštićene jarcima i utvrdama. Malo dalje je englesko selo Bibury sa crkvicom, pubom, poštom…sagrađeno ciglom iz 17.stoljeća. Tu je i prepoznatljivi krajolik španojske La Mancha s vjetrenjačama te na magarcima mali Don Quixote i Sancho Panza…Mnoštvo različitih krajolika, pejsaža, izgleda sela i gradova vidljivo je u Mini Europi. To je Europa.

AirbuseviJedinstvo u različitosti. Jedinstvo u Europskoj uniji, bogatstvo različitosti. To je i geslo Europske unije.„Diversitas in unitate“ – „ Ujedinjeni u različitosti“. Riječi su to koje govore o bratstvu među ljudima, ali i poštovanju onoga drugog različitog.

Spomenula sam u tekstu vodič. Uz ulaznicu u park se dobije po jedinstvenoj cijeni ilustrirani vodič o samim građevinama čije makete uljepšavaju park, ali i državama i narodima iz europske obitelji. Stižemo do natpisa Croatia i do modela crkve svetog Marka, čitamo što piše, pritiskamo dugme kako bismo čuli „Lijepu našu“.

A, za crkvu svetog Marka piše kako je sagrađena u 13.stoljeću. Jedinstveni krov ima grbove grada Zagreba i grbove kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. U vodiču piše i kako su Hrvati svijetu podarili kravatu  i to pod francuskim kraljem Lousom XIV hrvatski vojnici nosili su vezane rupce, marame. Komentiramo kako smo se tukli diljem Europe, e po tome smo pravi Europljani šalimo se između sebe.

Dalje vodič objašnjava hrvatski „Le Sabor“ je jedan od najstarijih u Europi. Pet rimskih careva su iz Illyriae – današnje Hrvatske. Hrvatska je bila zadnja zemlja koja je koristila latinski jezik kao službeni jezik u svome parlamentu, piše dalje u vodiču. Daktilografiju, tehniku uzimanja otisaka prsta izumio je hrvatski kriminolog Ivan Vučetić. Hrvatski vojnici spasili su Napoleona u bitci kod Berezine. Tako smo kratko predstavljeni u vodiču.

TrelleborgPromatram ovaj jedinstveni park… Mini Europa… Misli mi idu dalje… Griješim…Ne Europa …nego Europska unija čiji smo i mi dio. Jesmo li ponosni što smo Europljani? Jesmo li ponosni što smo državljani Europske unije, najveće ekonomske sile na svijetu? Jesmo li svjesni toga?

Kakvu mi Europu želimo? Tko će voditi Europsku uniju? Uskoro su izbori za Europski parlament. Imamo pravo ali i dužnost glasovati i tako odlučiti u kome smjeru će ići budućnost.

Jedno znam nijedna od ovih država nije prestala biti to što je. Italija je ostala Italija, kao i Francuska ili Poljska. Ali zajedno su postale jače. O nama ovisi kako ćemo urediti svoju državu. Ne tražimo rješenja izvan sebe. Ne plašimo se gubitka indentiteta. I iziđimo na izbore za Europski parlament koji su 25.svibnja. Ljudi koje ćemo izabrati kreirat će politiku Unije narednih 5 godina. Ta politika utjecat će i na naše živote.

0 0 votes
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
3 Comments
Newest
Oldest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Damir
9 years ago

Josipe, izgleda da je to sve smišljeno. Osobno sam se upustio u privatan business i doslovno propao. Mislio sam, platio sam danak neiskustvu i mladenačkoj brzopletosti. Probao sam ponovo i opet kako bi sinjani rekli “uništa”. Otišao sam “van”, radim u jednoj američkoj kompaniji. Iako imam diplomu inženjera strojarstva, počeo sam kao pomoćni radnik. U tri godine dogurao sam do radnog mjesta za koje sam i educiran. Prošle godine završava nam ugovor, odnosno projekt i spremam se za povratak kući u Hrvatsku. Neočekivano dobijam poziv iz druge US kompanije koja mi nudi posao jer imaju pozitivne informacije o meni. Ostao… Read more »

Damir
9 years ago

Kršćanstvo je branilo stoljećima Europu od barbara i razno raznih osvajača sa istoka. Kršćanstvo je ujedinjavalo velike kraljeve u obrani Europe. Sada ista ta Europa se polako odriče kršćanske tradicije. Luta između LGBT lobija i razno raznih udruga koje žele samo sebi priskrbiti samo njima poznate ljudske slobode.