Iz naše arhive/ objavljeno 26.08.2014.
U hrvatskom jeziku glagoli zahvaliti i zahvaliti se, premda imaju različito značenje, vrlo se često rabe bez vidljive značenjske razlike pa ju i ne zamijetimo u rečenicama Zahvalio je na pozivu. Zahvalio se na pozivu.
Zahvaliti znači izreći zahvalu, reći komu hvala pa je glagol posve pravilno uporabljen u primjeru Zahvalio je na pozivu ako je doista u rečenici trebalo izreći zahvalu i poziv prihvatiti.
Ako pak glagolu zahvaliti dodamo se, nastaje nov glagol s novim značenjem: odreći se čega, ne prihvatiti, odbiti. Stoga u drugoj rečenici Zahvalio se na pozivu izostaje značenjezahvalnosti jer je uporabom glagola zahvaliti se poziv, zapravo, odbijen. Naoko mala, ali komunikacijski bitna razlika.
Zamislite samo da Vam netko ponudi kakvu nagradu, a Vi, umjesto da srdačno zahvalite i prihvatite dodijeljeno, zapravo zahvalite se i nenamjerno odbijete nagradu. Naravno, vaš sugovornik treba biti svjetan značenjske razlike, inače su nesporazumi doista neugodni.
Autori teksta na sličici odbili su novac, ni ne znajući. Za razliku zahvaliti/zahvaliti se slabo se mari, a ta je razlika komunikacijski dobro došla.
Mladen Simic,
nisam vaseg misljenja da je “isto, reko” itd. tocno.
Kod nas se kaze ja sam isao, on je rekao knjizevni.
Ovo sto vi tvrdite to su narjecja u BH, te u
pogranicnim podrucjima hrvatske.
Ovo su pretjerivanja jezikoslovaca .Zahvaliti se znači nekom reći hvala . Ironični oblik “zahvaliti se” odjednom postao gramatički iako ima dosta glagola kojim se može izraziti odbijanje . Dao ostavku , otišao , odbio itd.. Isto je sa tko . Tko , netko , svatko , itko i tako dalje . U govoru se to t ne čuje ili se čuje samo ako neko obrati pozornost na to . Isto tako govori se išo a ne išao . reko a ne rekao .