KAKO JE NA VRHU

piše: Dražen Katića
Tražeći temu za ovo poglavlje došao sam na gore navedenu ideju, te pokušao preko googla pročitati nešto više o toj temi. Upisao sam u google “alfa rukovodilac”, poslije “alfa menadžer”, te dobio rezultat pretrage nulu. Na hrvatskom jeziku o tom pojmu nije napisana ni jedna riječ.

Međutim temu ćemo ipak obraditi.

Alfa ljudi su rođeni vođe. Bilo da se nalaze u politici, vojsci, ekonomiji, medicini …oni su uvijek prvi.

Traže najviše ali najviše i daju.

Nas zanima kako utječe jedan “alfa rukovodilac” na tvrtku u kojoj je zaposlen. Alfa čovjek je također čovjek sa svojim vrlinama i manama. Znači nije nepogrešiv.

Općenito karakteristike koje obilježavaju alfa čovjeka, tj. rukovodioca su slijedeće:

– samouvjeren (posjeduje visoko samopouzdanje)
– visoko inteligentan
– postavlja visoke zahtjeve
– vrlo direktan u komunikaciji
– visoko discipliniran
– potiskuje emocije

Pošto je alfa menadžer čovjek od krvi i mesa, sa svojim manama i prednostima, on može pozitivno ali i negativno utjecati na poslovanje tvrtke u kojoj je zaposlen.

Tvrtka koja je uposlila alfa menadžera profitira njegovim radom kroz slijedeće prednosti koje on posjeduje:

 – ciljno odlučivanje
– izražena intuicija
– postizanje zacrtanih rezultata
– visoko zacrtavanje ciljeva
– poticanje drugih na uspješan rad
– visoka osobna produktivnost
– fokusiranost i objektivnost u poslu

 Međutim,, tvrtka koja je uposlila alfa menadžera mora računati i sa slabostima koje on nosi u sebi:

 – nestrpljiv u odlučivanju
– ne prihvaća tuđe mišljenje
– ne uočava važne detalje<
– preveliki pritisak na podređene
– rezultat navedenog je moguća demotivacija suradnika i podređenih

Svi mi koji imamo radno iskustvo sigurno smo se u našem poslu bar jednom sreli sa “alfa tipom rukovodioca”.

Četiri temeljne funkcije menadžmenta su:

1. Planiranje

2. Organiziranje

3. Vođenje

4. Kontrola

Za menadžere je opće poznato da imaju iznad prosječna primanja. Da li su ta primanja opravdana ili ne, o tome bi se moglo dugo diskutirati. Posebno su dobro plaćeni visoki menadžeri banaka i autoindustrije, kao i energetskih koncerana.

Njemačke novine Augsburger Allgemeine 14. juna 2013 prikazale su listu najbolje plaćenih menadžera u Njemačkoj u 2011. godini. Redoslijed je slijedeći:

1. Martin Winterkom (VW AG) – godišnje primanje 16,5 milijuna eura

2. Josef Ackermann (Deutsche Bank) – godišnje primanje 9,4 milijuna eura

3. Peter Löschner (Siemens AG) – godišnje primanje 8,7 milijuna eura

4. Dieter Zetsche (Daimler AG) – godišnje primanje 8,6 milijuna eura

5. Wolfgang Reitzle (Linde AG) – godišnje primanje 6,7 milijuna eura

6. Jürg Gerßmann (REW) – godišnje primanje 6,4 milijuna eura

7. Norbert Reithofer (BMW AG) – godišnje primanje 6,1 milijuna eura
8. Herbert Hainer (Adidas) – godišnje primanje 5,9 milijuna eura
9. Kasper Rorsted (Henkel) – godišnje primanje 5,4 milijuna eura
10. Frank Appel (Deutsche Post) – godišnje primanje 5,2 milijuna eura

Portal “Poslovni savjetnik.com” je 16.05.2011 na svojoj stranici objavio listu najbolje plaćenih menadžera u Republici Hrvatskoj, kako slijedi:

1. Franjo Luković, Zagrebačka banka, te Božo Prka, Privredna banka, procjena oko 90.000 kuna/mjesečno

2. Emil Tedeschi, Atlantik grupa, 87.900 kn/mj i menadžerski bonus 2,7 milijuna kuna

3. Ivica Mudrinić, Hrvatski telekom, 83.300 kn/mj i menadžerski bonus 666.200 kn

4. Irena Jolić Šimović, Hrvatski telekom, 62.900 kn/mj i menadžerski bonus 92.200 kn

5. Božidar Poldrugač, Hrvatski telekom, 59.900 kn/mj i menadžerski bonus 225.700 kn

6. Branka Skaramuča, Hrvatski telekom, 55.300 kn/mj i menadžerski bonus 215.700 kn

Iz prikazanih lista vidimo da su menadžerska primanja i bonusi astronomske sume.

Prosječna plaća u Njemačkoj prema Saveznom uredu za statistiku je 28.000 eura godišnje. Godišnja plaća šefa Volkswagena Martina Winterkoma je 16,5 milijuna eura. Uz malo matematike dolazimo do zaključka da prosječni radnik u Njemačkoj da bi zaradio godišnju plaću gospodina Winterkoma mora raditi 600 godina. Prosječna plaća u Republici Hrvatskoj iznosi 5.000 kn. U omjeru sa menadžerskim plaćama i bonusima u Republici Hrvatskoj prosječna zarada radnika je premala.

Prva zemlja koja se referendumom pobunila protiv nerealno visokih menadžerskih primanja bila je Švicarska. Povod referendumu je bio menadžer Daniel Vasella koji je prilikom odlaska iz tvrtke Novartis trebao dobiti otpremninu od 60 milijuna eura kao nadoknadu da se u budućnosti ne zaposli kod konkurencije. U ožujku 2013. Švicarci su izišli na referendum, te se sa 67,9% glasova odlučili protiv visokih isplata menadžerima. Inicijativa poduzetnika i neovisnog političara Thomasa Mindera protiv visokih menadžerskih primanja prethodila je referendumu.

Inicijativa je zahtjevala da:

– Dioničari sami odlučuju o primanjima menadžera
– Otpremnine menadžera u milijunskim iznosima trebaju biti zabranjene
– Za nepoštivanje zakona kazna zatvora do tri godine i novčana kazna

Zahtjevi “Minderove inicijative” u slijedeće dvije godine trebali bi biti zakonom regulirani.

Primanja Top menadžera su nerealno visoka. Isplatom tog novca direktno se oštećuje tvrtka. Veliki koncerni gotovo da vode natjecanje tko će svoje menadžere više platiti, te na taj način pokušavaju osigurati vodeću poziciju u branši. To je štetna pojava kojoj se treba suprotstaviti i u zemljama Europske Unije, a ne samo u Švicarskoj.

Ovo je jedna od zanimljivih tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „epubli GmbH.“

Knjiga je prvi puta objavljena u junu 2013. godine. Više o knjizi možete vidjeti pod ovim linkom. 

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.