Utjecaj politike na ekonomiju države i životni standard građana
piše: Dražen Katić
Politika u ime građana upravlja zemljom. U nekim zemljama kroz predsjednika u drugima kroz premijera, te državnu vladu. Sabor odnosno parlament donosi zakone koji bi trebali služiti za dobrobit svih građana.
Profesionalni političari su državni službenici na određeno vrijeme, financirani iz državnog proračuna koji imaju zadatak voditi i unapređivati državu.
Političari imaju važan zadatak, a to je između ostaloga voditi ekonomiju zemlje na način da osiguraju građanima dostojanstven i socijalno siguran život.
Međutim u zadnje dvije godine smo svjedoci da su mnoge vlade pale jednim dijelom i zbog loše ekonomske situacije u pojedinim zemljama.
Postavlja se osnovno pitanje: “Zašto politika ne može jednostavnim metodama upravljati i unapređivati ekonomiju zemlje?”
Na to pitanje ima više odgovora. Mnogi stručnjaci ekonomije smatraju da u slobodnom kapitalističkom tržištu politika ne treba previše ulaziti u ekonomiju jer se tržište samo regulira. Po mome mišljenju samoregulacija kapitalističkog tržišta je samo djelomično moguća. Politika mora regulirati određene ekonomske elemente. Vrlo je važno da politika regulira minimalne mjesečne plaće u pojedinim zanimanjima kako se radni odnos ne bi pretvorio u robovlasnički odnos, a kapitalist u robovlasnika.
Važno je također da politika regulira stopu rasta mirovina, kako one ne bi znatno zaostajale za stopom inflacije.
Druga stvar gdje politika mora intervenirati u ekonomiji je nesrazmjerno podizanje cijena energije i hrane.
Pogotovo u zemljama koje imaju državnog ponuđača energije država može regulirati cijene po zakonu neškodljivosti, odnosno ekonomske pravednosti!
U zemljama koje imaju više ponuđača energije država treba osigurati poštenu tržišnu utakmicu, boriti se protiv monopola, te spriječiti po svaku cijenu stvaranje kartela u ponudi energije.
Protiv nesrazmjernog podizanja cijene hrane država može reagirati puštajući povremeno u prodaju “državne rezerve hrane” po nižim tržišnim cijenama. Na taj način postići će se zdravija konkurencija na tržištu, te držati jednim dijelom inflacija pod kontrolom. Vrlo je važno da država nadgleda monopoliste u proizvodnji i prodaji hrane (voće, povrće, žitarice, meso), te pod svaku cijenu spriječi stvaranje kartela u prodaji prehrambenih proizvoda.
Najnoviji poznati primjer stvaranja i djelovanja kartela otkriven je ove godine u Njemačkoj. Devet njemačkih tvrtki prije 10 godina stvorilo je kartel na tržištu krumpira, te su godinama diktirali i dogovarali previsoke cijene. U tom periodu nezakonito su stekli oko 1 milijardu eura. Kartel je direktno oštetio potrošače ali i uzgajivače krumpira koju su godinama plaćali previsoke cijene krumpira za konzumiranje, kao i sjemenskog krumpira.
Njemačke novine Frankfurter Allgemeine 11.05.2013 navodi da su kartel stvorile devet tvrtki, a neke od njih su: Heilmann AG, tvrtka Deyerling, Böhmer GmbH & Co.KG, Wild GmbH i Agropa GmbH.
Tvrtke koje su stvorile kartel pokrivaju oko 80% njemačkih potreba krumpirom. Sumnja se da je kartel sa prodajnim lancima dogovarao i previsoke cijene luka.
Njemački “Bundeskartellamt” vodio je istragu!
Zašto najčešće politika ne poduzima konkretne i potrebne zahvate u ekonomiji, nego sa strane promatra slijed događaja?
Za to također postoji više razloga. Jedan od razloga koji sam davno uvidio je da u kapitalističkim zemljama političari sjede u nadzornim odborima tvrtki, banaka i koncerana. Političari su za taj posao solidno plaćeni.
Ako nešto radimo za novac kako možemo nadzirati onoga tko nas plaća?
Odgovor na to pitanje mi do danas nije potpuno jasan.
Postoji vjerovanje da su političari samo marionete velikih koncerana i banaka, te da oni zapravo i nisu u mogućnosti samostalno donositi odluke koje služe dobrobiti narodu, nego donose odluke koje služe dobrobiti istinskih gospodara. Ako je to slučaj dovodi se u pitanje vjerodostojnost politike i političkog djelovanja.
Drugi vrlo važan segment koji sam uočio je da su visoki političari većinom pravnici, ponekad liječnici, a rjeđe ekonomisti ili inženjeri. Pravnici i liječnici su specijalizirani za zakone i medicinu, te im ekonomsko gospodarenje nije struka. Naravno da političari imaju mnogobrojne savjetnike, pa tako i savjetnike za gospodarstvo. Međutim nije isto kada političar donosim važnu ekonomsku odluku stvorenu na stručnom savjetu ili donosim važnu ekonomsku odluku koja je proizvod njegovog osobnog znanja i stručnosti iz područja ekonomije.
Mislim da je jednim dijelom osobno zanimanje i radno iskustvo političara razlog za povremeno donošenje pogrešnih političkih odluka u gospodarenju državom.
“Statista” nam prikazuje zanimanja zastupnika u njemačkom Bundestagu od 2005 – 2009 godine (napisano je prvih 7 od ukupno 25 zanimanja njemačkih zastupnika).
– Pravnici………………….
– Učitelji u gimnaziji…………………
– Politolozi………………..
– Ekonomisti………………..
– Inženjeri…………………
– Administratori…………….
– Socijalni radnici i pedagozi………………….
Vidljivo je da čak i u Njemačkoj koja je industrijska velesila i zemlja socijalne sigurnosti pravnici nadmoćno stoje na prvom mjestu sa ukupno 143 zastupnika u Bundestagu. Ekonomisti i inženjeri zauzimaju 4. i 5. mjesto.
U ekonomski slabije razvijenim zemljama situacija je još drastičnija. Visoki političari pravne struke još su zastupljeniji u parlamentu i vladi tih zemalja.
U Saveznoj Republici Njemačkoj i Republici Hrvatskoj godinama se smjenjuju na vlasti sa svojim koalicijskim partnerima Demokršćani i Socijaldemokrati. U Njemačkoj takvo vođenje politike ima pozitivan učinak. Njemačka stoji na samoj špici zemalja jakog industrijskog i inovacijskog napretka. Također socijalna stabilnost zemlje je na visokom nivou.
S druge strane Republika Hrvatska je zemlja mlade europske demokracije i mlade kapitalističke ekonomije. Prošlo je tek nepunih 25 godina od ukidanja bivšeg socijalističkog samoupravljanja i bivše socijalističke privrede. Ekonomska situacija u Hrvatskoj danas nije sjajna.
Međutim Republika Hrvatska kao nova članica Europske Unije ima sve preduvjete da pametnim vođenjem ekonomske politike zaustavi kotač krize i stagnacije, te ga pokrene u pozitivnom smjeru. Iskustva drugih zemalja članica, kao i financijska podrška Europske Unije, te marljivost hrvatskih građana trebale bi nam osigurati pozitivan ekonomski pomak.
Ovo je jedna od zanimljivih tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko njemačke izdavačke kuće „epubli GmbH.“
Više o knjizi možete vidjeti pod ovim linkom.http://www.epubli.de/shop/
mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.