PREKO LEĐA POTROŠAČA

Zašto plaćamo svake godine skuplju električnu energiju

piše: Dražen Katić 
Tema električne energije kao proizvoda je sama po sebi vrlo interesantna.

Električna energija je proizvod koji svi mi koristimo. Ako ne živite na pustom otoku i nemate vlastito solarno postrojenje svaki mjesec ćete struju kupovati i plaćati po tarifi koju odredi isporučioc.

U Saveznoj Republici Njemačkoj postoji burza za prodaju električne energije u Lajpcigu gdje trgovci strujom kupuju proizvod, isporučuju ga krajnjem korisniku, te ostvaruju dobit preprodajom.

Trgovina strujom je ista kao trgovina krumpirom ili narančama. Struja se kupuje, te isporučuje kroz žice i transformatore koji su većinom u vlasništvu jednog od 4 državna koncerna u Njemačkoj. Kod struje postoji “potrošna cijena” i “temeljna cijena” i one zajedno formiraju prodajnu cijenu struje koju krajnji korisnik plaća. Potrošnu cijenu ubire isporučioc (preprodavač) struje kojeg smo mi odabrali, a temeljnu cijenu ubiru koncerni koji se bave pored isporuke iznajmljivanjem i održavanjem električne mreže.

U Njemačkoj trenutno postoji 1.150 poduzeća koja se bave isporukom električne energije. Svako to poduzeće ima svoju tarifu koju potrošači plaćaju. Nije sve to tako ni loše na prvi pogled.

Jedini problem koji se javlja usprkos liberaliziranom tržištu električne energije je da krajnji potrošač svake godine plaća sve skuplju i skuplju struju.

Kupovna cijena koju plaća isporučioc u Njemačkoj je oko 5 ct / Kwh, a prosječna cijena koju plaćaju danas krajnji potrošači je ca. 28,00 ct / Kwh.

Prodajna cijena struje za domaćinstva varira od ponuđača do ponuđača za nekih 1-2 ct, a industrijska struja oko 5 ct.

Vidljivo je da je dobit od preprodaje struje za domaćinstva oko ca. 10 ct / kwh. Prosječno domaćinstvo u Njemačkoj troši oko 2500 kwh/god.

Pozamašan profit isporučioca je jedan od razloga zašto nam cijena struje svake godine raste. Drugi razlog je povećana potrošnja struje. Mi svake godine trebamo sve više struje. Nedavno uvođenje električnih automobila na njemačke ceste doprinosi tome fenomenu. Također postupno zatvaranje nuklearnih elektrana pridonosi rastu cijene električne energije.

Postavlja se pitanje kako izbjeći svake godine sve veći i veći račun za struju. Jedan od načina je isključivanje “stand by” modusa uređaja u domaćinstvu. Npr. kada idemo spavati isključimo daljinskim naš televizor. On je isključen, ali ipak troši struju dok mi spavamo. To nazivamo “stand by” modus. Ako preko jedne razvodne utičnice sa prekidačem umrežimo naš TV, radio, kompjutor, muzičku liniju i sl., jednim pritiskom na prekidač razvodnika ćemo isključiti “stand by” modus uređaja koji neće biti napajani preko noći električnom energijom. Godišnje se u jednom domaćinstvu na taj način može uštediti 100 – 150 €.

Potrebno je oko tjedan dana da se naviknete isključivat i uključivat “stand by”, a tada Vam to postane normalno. Njemačku košta godišnje ukupan “stand by” oko 3 milijarde eura. Isključivanjem “stand by-a” sudjelujete u održivom razvoju Vaše regije i zemlje u cjelini. Korištenje štednih žarulja se također može utjecat na smanjenje računa za struju.

Ako imamo vlastitu kuću postavljanjem fotonaponskog sustava možemo ublažiti mjesečne troškove za struju. Fotonaponsko postrojenje nije baš jeftino, ali se već u sedam godina može isplatiti natrag, pa ostatak godina profitiramo kroz vlastitu proizvodnju električne energije.

“Statista” nam prikazuje porast svjetske potrošnje struje (u terawatt-ima) posljednjih 30 godina:

1980……………………..………………………..7.323,36
1985……………………..………………………..8.658,17
1990……………………..………………………..10.394,74
1995……………………..………………………..11.486,18
2000……………………..………………………..13.235,75
2005……………………..………………………..15.717,70
2010……………………..………………………..18.466,46

Porast svjetskog stanovništva, kao i snažan razvoj industrije (posebice Kina) uticao je na značajan porast potrošnje električne energije u svijetu.

“Statista” nam dalje prikazuje prosječnu mjesečnu cijenu električne energije za tročlanu obitelj u razdoblju od 1998 – 2013 (travanj) u Njemačkoj:

1998……………………..………………………..49,90 €
1999……………………..………………………..48,21 €
2000……………………..………………………..40,66 €
2001……………………..………………………..41,77 €
2002……………………..………………………..46,99 €
2003……………………..………………………..50,17 €
2004……………………..………………………..52,39 €
2005……………………..………………………..54,44 €
2006……………………..………………………..56,77 €
2007……………………..………………………..60,21 €
2008……………………..………………………..63,16 €
2009……………………..………………………..67,71 €
2010……………………..………………………..69,10 €
2011……………………..………………………..73,59 €
2012……………………..………………………..75,51 €
2013……………………..………………………..83,80 €

Od 2000. godine vidimo konstantan rast cijene električne energije. Cijena se do travnja 2013. udvostručila.

Električna energija ne poskupljuje samo u Njemačkoj već i u drugim zemljama.

U Republici Hrvatskoj od ove godine postoje tri veća ponuđača električne energije. Pored Hrvatske elektroprivrede (HEP) struju nude slovenski GEN-I, te njemački RWE.

GEN-I će u naredne dvije godine u Republici Hrvatskoj opskrbljivati 35 ministarstava i ureda državne uprave. GEN-I-ova struja za kućanstva trebala bi biti do 12,5 % jeftinija od HEP-ove, te prvi mjesec besplatna. Da li je zaista bilo tako?

Svoj dio na tržištu želi zauzeti i RWE sa otprilike 7-12% jeftinijom električnom energijom za kućanstva od HEP-a.

U tržišnoj utakmici pojeftinjenja struje želi se uključiti i Hrvatska elektroprivreda, te ponuditi 6-7% jeftiniju struju za kućanstva uz potpisani ugovor. Da li je zaista struja danas jeftinija?

Liberalno tržište električne energije omogućava tržišno natjecanje i mogućnost izbora isporučioca struje, međutim ne garantira godišnje smanjenje cijene električne energije.

Ovo je jedna od zanimljivih tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko njemačke izdavačke kuće „epubli GmbH.“

Više o knjizi možete vidjeti pod ovim linkom.

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

0 0 votes
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments