Indikatori ekološke komponente za mjerenje održivog razvoja Republike Hrvatske
(Volumen motoriziranog osobnog prometa; Racionalno korištenje zemljišnih površina; Jačanje zaštite nacionalnih parkova,)
piše: Dražen Katić
Indikator – volumen motoriziranog osobnog prometa
Mjeri se u broju osobnih automobila na 1.000 stanovnika. Ne uključuju se mopedi, električni bicikli i sl. Povećanjem broja osobnih automobila povećava se i korištenje zemljišta za parkirne prostore, emisija ugljičnog dioksida, buka itd.
U Baden-Württembergu je do 2005. godine broj osobnih vozila na 1.000 stanovnika rastao, ali se u narednim godinama počeo smanjivati. Tako je 2012. godine u Baden-Württembergu bilo oko 600 osobnih automobila na 1.000 stanovnika.
Što je dovelo do pojave smanjenja broja osobnih automobila na 1.000 stanovnika od 2005. do danas?
Smatram da je razvoj ekološke svijesti zadnjih godina doprinio smanjenju broja osobnih automobila. Pored toga vrlo važnu ulogu su odigrale mnogobrojne alternativne ponude koje zamjenjuju posjedovanje osobnog automobila kao na primjer:
– rent-a-car
– car sharing
– car2go
Razvojem ekološke svijesti ljudi korištenje osobnog automobila zamjenjuju gradskim prijevozom, električnim biciklom, pedelecsom ili pješačenjem. U gradovima Štutgartu i Ulmu građanima stoji na raspolaganju “car2go” projekt. U samom Štutgartu je građanima svakodnevno dostupno 400 električnih smartova sa besplatnim parkirnim mjestima. Čak je i dugogodišnji glavni gradonačelnik grada Štutgarta prof.dr. Wolfgang Schuster korisnik “car2go” projekta i ne posjeduje vlastiti osobni automobil.
Posjedovanje ili ne posjedovanje osobnog automobila nije uvijek stvar statusa ili financija. Ekološka svijest je u nekim slučajevima presudna. Mi danas u velikim gradovima u prosjeku koristimo osobni automobil 5%, a 95% ostaje parkiran u garaži ili na parkiralištu. To je još jedna stavka koja mnoge ljude odbija od posjedovanja osobnog automobila, te potencira korištenje alternativnih mogućnosti.
Godinama sam koristio osobni automobil u Štutgartu i paralelno kupovao svaki mjesec mjesečnu kartu za javni prijevoz. Motiv kupovine mjesečne karte je bio da mi je do centra grada trebalo 5-10 minuta vožnje automobilom, a traženje slobodnog parkirnog mjesta je trajalo i do pola sata. Ponekad mi je umjesto 5-10 minuta vožnje automobilom od centra grada do stana trebalo i do 60 minuta. Razlog je bio velika gužva na cesti. Automobilom sam vozio daleko sporije nego da idem pješice. Pored svega navedenog automobil sam koristio samo jednom tjedno za odlazak u kupovinu ili obavljanje drugog posla. Nakon toga sam odlučio kupovati mjesečnu kartu za javni prijevoz. Na posao i u grad sam tada odlazio javnim prijevozom, dok je automobil stajao na parkiralištu.
Uvijek sam bio veliki obožavatelj lijepih automobila. Grad Štutgart ima dvije automobilske industrije: Daimler AG i Porsche AG. Grad je prepun skupocjenih osobnih automobila. Međutim kada zbrojite sve troškove koji nastaju posjedovanjem vlastitog osobnog automobila (kojeg vrlo rijetko koristite) možete shvatiti zašto je trend u Baden-Württembergu krenuo u pravcu korištenja alternativnih mogućnosti osobnog prijevoza.
Osobni automobil je oduvijek bio i ostati će vrlo važan statusni simbol. U Republici Hrvatskoj je posjedovanje osobnog automobila također statusni pokazatelj. Čak i bolje stojeće tvrtke i državna uprava kupuju skupocjene automobile da bi prezentirale svoj status. Nerijetko u našoj zemlji u familijama postoje i dva osobna automobila. Republika Hrvatska nema automobilsku industriju, izuzevši pojedinačnu maloserijsku proizvodnju električnih automobila (tvrtke Rimac i Dok-Ing). Međutim ljubav prema osobnim automobilima nije ništa manje nego kod Nijemaca.
“Broj ukupno registriranih cestovnih vozila u Hrvatskoj 2013. iznosio je 1.902.630, što je za 0,4 posto više u odnosu na 2012. godinu, pri čemu je broj prvi put registriranih vozila porastao za 15,3 posto, na 67.511, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Pritom je broj registracija osobnih vozila porastao za 0,2 posto, na 1.448.299. Broj prvi put registriranih osobnih vozila u 2013. iznosio je 46.563, što u odnosu na 2012. predstavlja porast za 14,1 posto.
U vlasništvu fizičkih osoba je 1.302.376 osobnih vozila, a od toga ih je lani 32.038 registrirano prvi put.
Gornje citirani tekst govori o porastu broja osobnih automobila u 2013. godini u odnosu na prethodnu godinu. Republika Hrvatske još nema toliko rasprostranjenu alternativnu ponudu posjedovanju osobnog automobila. S vremenom će se širiti elektromobilitet, pa se može očekivati uslijedećim godinama u našoj zemlji slični projekti poput „car sharinga“ i „car2go“.
Posljednjih godina zamjetio sam osjetno jačanje ekološke svijesti građana naše zemlje, pa je za pretpostaviti u budućnosti i povećanje javnog (gradskog) i željezničkog prijevoza putnika, te korištenje bicikala, električnih automobila, te pješačenje.
Indikator – racionalno korištenje zemljišnih površina
Mjeri se u m²/ha površine koje se koriste za izgradnju stambenih i poslovnih prostora u odnosu na ukupnu površinu županije ili općine.
Pošto su ukupne zemljišne površine „ograničeni resurs“ prilikom planiranja i izgradnje stambenih i poslovnih prostora županije i općine trebaju povesti brigu o dva važna faktora:
1. Stvarna potreba stanovništva za novim stanovima, prodajnim centrima, poslovnim i radnim prostorima
2. Zaštita i umjerena upotreba zemljišnih površina kao „važnog resursa“
Nekontroliranom i pretjeranom upotrebom zemljišnih površina za gradnju činimo nepovratnu štetu u pravcu:
– gubitka obitavališta za biljke i životinje, te samim tim i redukciju flore i faune
– gubitka površina za uzgoj voća, povrća, žitarica, te ispašu sitne ili krupne stoke
– redukciju pčelarstva
– smanjenja apsorbcije vode „kišnice” ili topljenog snijega, te samim tim smanjenje količine pitke vode iz donjih slojeva zemljišne kore
Njemačka pokrajina Baden-Württemberg je 2012. godine imala udio izgradnje stambenih i prometnih površina u odnosu na ukupnu površinu pokrajine od gotovo 32%. Njemačka vlada je u okviru strategije održivog razvoja odlučila da do 2020. godine uporabu površina za izgradnju stanova i prometnica svede na 30 hektara /danu na području cijele Savezne Republike. Shodno tome pokrajina Baden-Württemberg ima za cilj minimirati uporabu površina na 3 hektara / danu do 2020. godine.
Do sada je upotreba zemljišnih površina iznosila oko 6,7 hektara / danu. Dugoročni cilj koji si je postavila pokrajina Baden-Württemberg je „Nula-neto cilj“, a to znači, koliko objekata se sruši (u m²) toliko će se novih objekata i prometnica sagraditi.
Taj cilj ukazuje na jaku želju za prosperitetom održivog razvoja. Ono šta sam ja primjetio u gradu Štutgartu je da se agresivno zadire u nove zemljišne površine, te nemilosrdno grade novi prodajni prostori i ogromne pjesačke zone pokrivene betonskim, odnosno kamenim pločama.Također sam primjetio da je u samome centru grada sve manje zelenila, manje drveća i manje travnatih površina.
U ljetnim danima kada prigrije sunce postaje neizdrživo isijavanje topline iz gradskog betona, tako da stariji građani mogu tek navečer izići iz svojih stanova. Po meni gradŠtutgart vodi potpuno krivu politiku gradnje i uređenja prostora, redovito ne pitajući građane za njihovo mišljenje i želje.
U toj politici jedino dobro zarađuju poduzeća i tvrtke koje obavljaju radove po nalogu grada Štutgarta. Taj fenomen je postao javna tajna, pa se zna da određenipolitičari gaje „uski kontakt“ sa građevinskim firmama koje se redovito angažiraju za izvođenje radova u gradu.
Moje je mišljenje da postoji prevelika destrukcija flore u samome centru grada Štutgarta, a time i faune, nedovoljna cirkulacija svježeg zraka, te preučestala pojava alergija kod male djece i odraslih osoba koje žive u centru grada. Grad Štutgart je niz godina vodeći grad u Njemačkoj povisokoj koncentraciji CO2 i drugih štetnih oksida.
Sadašnja vlast u Štutgartu koju čini koalicija Socijaldemokrata i Stranke zelenih nije učinila potrebne mjere da se stane na kraj zagađenju grada. Bivši glavni gradonačelnik grada prof.dr. Wolfgang Schuster (CDU) se zalagao zaekološki osvješteni grad, za razvoj elektromobiliteta i uporabu električnih bicikala, te pješačenje.
Nadam se da će ova kratka priča o gradu Štutgartu pozitivno utjecati na političare hrvatskih županija i općina, tako da prilikom uporabe zemljišnih površina za novogradnju posebno vode računa o ovom vrlo važnom indikatoru – „Racionalnom korištenju zemljišnih površina“!
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj četvrtoj knjizi “ODRŽIVA EKONOMIJA REPUBLIKE HRVATSKE”.
Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće „Peleman Industries NV“
Više o knjizi možete vidjeti pod ovim linkom.
mr.sc.Dražen Katić,dipl.ing.