Piše: Mladen Šimić
Pleme je grupa ljudi koji se nalaze u dalekom krvnom srodstvu, govore istim jezikom i imaju iste običaje, kulturu i nošnju. Među pripadnicima jednog plemena postoji svijest da su bliski.
U tjedniku „Hrvatske novine“ koji izlazi u Subotici, gospodin Zlatko Ifković citira riječi riječkog nadbiskupa gospodina Ivana Devčića koji tvrdi da su Bunjevci jedno od najvećih hrvatskih plemena i da u svakom trećem Hrvatu ima bunjevačke krvi. Ove tvrdnje nadbiskupa su u najmanju ruku paušalne i diskutabilne.
Sa gospodinom Devčićem slažem se samo u jednom a to je da su Bunjevci bili pleme. Ja bih se potrudio da budem precizan pa kažem svoje mišljenje: „Bunjevci su bili ilirsko pleme“.
Ovo ilirsko pleme je ušlo u hrvatski plemenski savez, a plemenski savez tisućama godina je bila u stvari država. Takva država je imala vladu koju su sačinjavali plemenske starješine.
Između sebe plemenske starješine su birale jednog čovjeka koji je nosio razne titule u raznim povijesnim vremenima. Najdugovječnija titula hrvatskih vladara bila je ban. Pod uticajem drugih i susjednih plemena i naroda hrvatski vladar se nazivao i knez i kralj.
Iz plemenskog saveza u dugom vremenskom periodu stvarao se narod. Moderne države nisu plemenski savezi već države određenog naroda i građana koji u toj državi žive. Pojam plemena nije čvrst i mijenjao se u toku vjekova. Hrvatska plemena koja su došla prema caru Konstantinu VII Porfirogenetu nisu ista ona plemena koja su ušla u plemenski savez sa Ugrima koja se navode u „Pacta conventa“.
Dugi život na određenoj teritoriji dovodi do sažimanja rodova i plemena, a imena nekih plemena su se promijenila. Nije se promijenilo ime ilirskog plemena Dalmati. Po učestalosti pominjanja ovog plemena u povijesti zaključujem da je to bilo veliko pleme. Ima malo sigurnih povijesnih izvora o ilirskim plemenskim savezima, a bilo ih je i neki ilirski plemenski savezi su bili jaki vojno, ekonomski i kulturno.
Tvrditi da je neko pleme veliko je diskutabilno jer u prohujalim vjekovima nije bilo popisa stanovništva. Još treba staviti veći znak pitanja u vezi krvi. O kakvoj se krvi radi i kako se to može ustanoviti?
Antropološka ispitivanja DNK su tek počela, a prvi rezultati govore da među pripadnicima modernog hrvatskog čovjeka postoje razne grupe DNK, slavenske, srednje – europske, balkanske, azijske i druge …
Prema tome pripadnici današnjeg hrvatskog naroda nemaju isti DNK (krv) već su politički jedan narod. Do miješanja među susjednim narodima dolazilo je vjekovima kroz brakove i vanbračne zajednice muškarca i žene. Dijete kad navrši 18 ljeta politički se opredijeli, ja se osjećam pripadnikom tog i tog naroda.
Prije dolaska Hrvata Iliri su se oslobodili rimske vlasti i stvorili moćnu državu Ilirik. Ova država je srušila Rimsko Carstvo. Pod vodstvom vojvode Alaricha Iliri su osvojili Rim 25.kolovoza 410. godine.
Ja naziv Alarich čitam Alarić, a njemački povjesničari ga čitaju po svom Alarih. Ne samo da ga čitaju tako već ga proglašavaju Nijemcem. Nikad kraja falsifikatima njemačkih povjesničara. Međutim, tu se falsifikatima ne nazire kraj.
Bizantski izvori navode da je Alarić bio namjesnik Ilirika i da ga je postavio bizantski car. Ustvari Bizant više nije imao vlast nad Ilirima, a Alarić je napustio vojnu službu u Bizantu. Bizant smatra Ilirik svojim jer je cio Ilirik bio pokoren od strane rimske vojske ranije. Iliri su bili najbolji rimski vojnici. Ilirik je u 5.vijeku n.e. pod vladarom Alarićem bio najjača vojna sila u Europi, a možda i u svijetu.
Poslije dolaska Hrvata Iliri su ušli u plemenski savez s njima. Ne postoji ni jedan povijesni izvor koji piše o borbama između Ilira i Hrvata. Znači da ih nije ni bilo. Neka ilirska plemena ušla su u plemenski savez sa Srbima i Bugarima. Makedonci su ilirski plemenski savez.
Albanci nisu Iliri iako misle da jesu. Oni su Hetiti, a tako su ih nazivali susjedi. Sebe su Albanci nazvali Šiptarima po svome velikom vladaru Šupililijami (vladao 1380. -1346. prije Krista).
Sve do 19.vijeka Dalmati su se izjašnjavali kao Dalmatinci. Danas se oni izjašnjavaju kao Hrvati iako je vidljivo da postoje razlike u mentalitetu između Hrvata koji žive na sjeveru i onih koji žive na jugu …