NAJLJEPŠE HRVATSKE NARODNE NOŠNJE

Neka svijet vidi, a djeca i mladi neka čuvaju od zaborava!

tekst i foto: Ivica Vlašić

TRNJANI / SLAVONSKI BROD – Za tu jesensku subotnju večer nisam planirao ništa posebno, misleći, ostat ću doma i lovit inspiraciju za novi nalet kreativnosti… Kao i uvijek, valjda u inat šokački, nije bilo tako. Pala mi „s neba“ ideja da pođem 10-ak kilometara istočno, u selo Trnjane, i ondje zavirim u škrinju neprocjenjivog blaga, što se imade prikazivat.

I nisam požalio! Uživao sam u prelijepom dvosatnom programu tradicionalne Revije rekonstruiranih i ručno rađenih hrvatskih narodnih nošnji (pod nazivom „Obnavljamo baštinu“), što ju je organizirao u Trnjanima domaći KUD Lovor, u suradnji s Posudionicom i radionicom narodnih nošnji iz dične nam metropole.

Riječ je o reviji natjecateljskog predznaka u kojemu je sudjelovalo 16 prelijepih djevojaka i 8 stasitih mladića odjevenih u prekrasne narodne nošnje hrvatskoga naroda.  Zureći  (fotoaparatom) u svaku od nošnji koje su predstavljene, obiđoh tako u jednoj večeri skoro cijelu Hrvatsku: od Cvelferije i brodske Posavine, Đakovštine i vinkovačkog kraja, preko Bilogore, Turopolja, Zagorja, Hercegovine, sve do Like, Zagore i Dalmacije…

I mogu vam kazat da stvarno u Lijepoj Našoj imademo veliko bogatstvo hrvatske baštine koju su nam ostavili naši stari – neka svijet vidi, a djeca i mladi neka čuvaju od zaborava!

To uostalom žele i potaknuti ovom jedinstvenom revijom – da se tradicijsko tekstilno rukotvorstvo i izrada narodnih nošnji bezuvjetno nastavi i sve više razvija. Prvo što ocjenjuju kod odabira najljepših nošnji jest trud vrijednih ruku tkalja i vezilja (a sve je više i momaka u tom društvu), što se svakako može prepoznati po originalnosti i načinu izrade pojedinog dijela ili cjelovite nošnje.

Nisam ja to odmah znao, pa sam već na početku odlučio koja je od nošnji  najljepša (kao da se mene pita). Ne, nisu naše rumene šokice iz Slavonije (iako su i one bile cakum-pakum); meni se najviše dopala mlada Ličanka Magdalena koja je u komičnom dijalogu, onako zdravo po lički, sa svojim momkom Filipom, najbolje predstavila nošnju iz Gacke doline.

No, stručnjacima u žiriju (etnolozi iz Zagreba), odlučili su da je najljepša od svih narodnih nošnji – ona iz zagrebačkih Šestina! Šuti, ne komentiraj onako novinarski, valjda ljudi znaju, upozorih sam sebe. Prelijepo zagrebačko  ruho izradile su „Šestinske švelje“, a u Trnjanima predstavili Dora Vuk i Filip Gošek iz Zagreba.

Ma, posebno mi bilo milo vidjeti i mladu snašu Evu Plavšić iz Beravaca, što ju upoznah nedavno na Ižimači; ona je, eto, i u Trnjanima zasjala u svojoj prelijepoj nošnji zlatom vezenu koju je izradila i izvezla vlastitim rukama prema stoljetnom originalu, te za svoj trud osvojila drugu nagradu. Evi sam posebno čestitao. Trećenagrađeni su bile gošće iz BiH: vezilje iz Donjeg Lapca koje su predstavile svečanu svatovsku žensku i mušku nošnju iz Kraljeve Sutjeske, a nosili su ju Nada Marošić i Miro Tomić.

Moji favoriti –  Magdalena Orešković i Filip Kostelac iz Otočca dobili su posebnu nagradu za opći dojam i scenski nastup, a pohvaljena je i dalmatinska narodna nošnja s otoka Murtera, koju su predstavili Anđela Ukas, Vikor Lapov Padovan i Ida Ukas iz mjesta Jezera.

Nije to bila samo suhoparna revija – bilo je puno bolje i zanimljivije od onih kojekakvih umjetnih izbora za miss. Nastupili su gosti iz Posavskih Brega kod Ivanić Grada sa spletom posavskih plesova, a gizdave šokice i šokci iz Strizivojne oduševili su svojim nastupom, toliko, da se ne usudim ni spomenut kakve su bećarce slagali, da nas ne bi netko, Bože m’ prosti – tužio.

Bila je to hvalevrijedna manifestacija sjajne organizacije, koju podupire i hrvatsko Ministarstvo kulture, Grad Zagreb, Brodsko posavska županija, Općina Garčin, ali i  Crkva u Hrvatskoj – i katolička i pravoslavna.

Na koncu hvala i domaćinima, KUD-u Lovor iz Trnjana i njihovom predsjedniku Čedi Maleševiću na dobrodošlici i čestitke na ustrajnosti da očuvaju tradiciju narodne baštine i izvornog folklora koja je u ovom selu kod Slavonskog Broda duga gotovo 90 godina.