Predstavljen zbornik radova s Prvoga iseljeničkoga kongresa
tekst: Diana Šimurina-Šoufek
foto: Snježana Radoš
Zbornik su predstavili ravnatelj HMI mr. sc. Marin Knezović, dr. Ivan Rogić, dr. Ivan Čizmić, dr. Franjo Maletić, fra Josip Bebić i dr. Marin Sopta, a promociju je vodila prof. Tuga Tarle
Nakladnici, Hrvatska matica iseljenika i Centar za kulturu i informiranje Maksimir, priredili su 19. listopada predstavljanje zbornika “Hrvatska izvan domovine”.
Zbornik radova s Prvog iseljeničkog kongresa u Zagrebu u Matici su predstavili ravnatelj HMI mr. sc. Marin Knezović, dr. Ivan Rogić, dr. Ivan Čizmić, dr. Franjo Maletić, fra Josip Bebić i dr. Marin Sopta, a promociju je vodila prof. Tuga Tarle.
Zbornik objelodanjuje izbor radova znanstvenika, stručnjaka, poduzetnika, novinara, svećenika, književnika i aktivista koji se bave temama hrvatskog iseljeništva i njegova odnosa s domovinom, koji su predstavljeni na kongresu u Zagrebu.
Prošlogodišnji lipanjski skup organizirali su Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Ured HBK-a i BKBiH-a za hrvatsku inozemnu pastvu, kao i suorganizatori, među kojima je i Hrvatski svjetski kongres, Državni ured za Hrvate izvan RH, Hrvatski klub za međunarodnu suradnju; Katedra za hrvatski jezik i kulturu, Sveučilište Waterloo, Kanada; Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Sveučilište Macquarie, Australija; Centar za kulturu i informacije Maksimir, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagrebačka škola ekonomije i managmenta, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Katolički bogoslovni fakultet i Društvo hrvatskih književnika.
Prvi hrvatski iseljenički kongres okupio je 140 znanstvenika, kao i osoba iz crkvenoga, političkoga, gospodarskoga i kulturnoga života u Hrvatskoj i inozemstvu. Organiziran je kako bi se osmislile nove strategije i usustavilo praćenje i globalno umrežavanje domovinske i iseljene Hrvatske. Rezoluciju je u Hrvatskoj matici iseljenika predstavio predsjednik Organizacijskoga odbora dr. Marin Sopta, a dokument sadrži jedanaest točaka, sažimajući ciljeve Kongresa i promišljajući odnos RH i iseljenika.
Četverodnevni radni susret bio je prigoda za međusobno upoznavanje i umrežavanje na svim područjima društvenoga života i suvremene mobilnosti, ali i događaj koji je potaknuo pronalaženje odgovora na goruća pitanja izvandomovinske Hrvatske.
Teme kongresa bile su Hrvatski iseljeništvo – sada i ovdje (1), Znanost u dijaspori : perspektive suradnje (2), Dvojbe drugoga naraštaja (3), Učiti hrvatski (4), Hrvatska inozemna pastva u hrvatskoj dijaspori (5), Hrvatska dijaspora i identitet (6), Kako poboljšati gospodarsku suradnju između hrvatske dijaspore i hrvatskoga gospodarstva (7), i panelska Mogućnosti i potencijal za investicije u Hrvatskoj (8), Institucije i njihovi portreti (9), uz predstavljanje knjige Vesne Drapač: „Constructing Yugoslavia“ u HMI i Kulturne veze Hrvatske i hrvatske dijaspore (10) . Usto, u NSK je održana izložba serijskih publikacija Hrvata izvan Hrvatske.
U zbornik su uvrštena kongresna izlaganja Luke Budaka, Branka Salaja, Šimuna Šite Ćorića, Antuna Babića, Marina Sopte, fra Josipa Bebića, Vlade Šakića, Anđelka Akrapa i Marina Strmote o prvoj temi (1), Dragana Primorca, Caroline Hornstein Tomić i Borne Pleše, Johna P. Kraljića, Danijela Džine i Janka Heraka o drugoj (2).
Treću temu skupa (3) predstavljaju referati Jure Vujića, Ante Belje, Bože Skoke, Wolfyja Krašića, Tuge Tarle, Ivice Tolića i Ante Nazora, a četvrtu (4) Vice Johna Batarela, Rebeke Mesarić Žabčić, Ilije D. Šutala, Tihomira Telišmana, Stjepe Bartulice, Ante Lučića i Marije Durakovich.
Petu temu (5) izložili su Diana Stolac, Vinko Grubišić, Jim Hlavač, Aleksandra Ščukanec, Marko Lukenda i Sanja Vulić, a šestu (6) mons. Želimir Puljić, Mirko Mataušić i Suzana Vrhovski Peran, Miroslav Akmadža, Adolf Polegubić, Aldo Sinković, Tvrtko Beus i Marko Zadravec, Josip Anthony Kešina, Domagoj Tomas i Loredana Fabijanić i fra Jozo Grbeš.
Sedmu temu (7) predstavljaju radovi Helene Burić, Waltera Vorija Lalića, Gojka Borića, Petra Hinića, Marine Perić Kaselj, Ive Čuline, Tomislava Sunića, Domagoja Novosela, Ruže Studer, Katarine Pejić, Josipa Pavešića, Berislava Jandrića i Marina Manina, Ivana Bulića i Ivana Hrstića.
O osmoj kongresnoj temi (8) izlagali su Saša Poljanec Borić, Marijana Babić, Dragica Mikinac, Jadranka Matešić Belfranin, Nikola Mijatović, Jakov Žižić, Predrag Haramija i Olivera Jurković Majić, Natasha Levak, Caroline Spivak, Ratimir Kvaternik i Zdravko Belančić, Tomislav Đurasović.
Devetu temu (9) predstavlja rad Ivana Čizmića, a desetu (10) radovi Zdenke Weber, Željke Lovrenčić, Drage Šaravanje, Zinke Šarić, Božidara Petrača, Vesne Kukavice, Ozane Ramljak i Katice Jurčević, Mladena Iblera, Vladimira Bubrina, Nevenke Nekić, Ivne Čizmić, Marice Čunčić, Stjepana Šuleka, Lidije Bencetić.
Iskreni pozdrav prof. Tuga Tarle i drugim preostalim gore navedenim,književnicima,ravnateljima te svim drugim radno aktivnim stručnjacima.
Ništa protiv i daljnjeg pisanja o iseljeništvo,i sam sam autor od pojedinih članaka.Ali samo pisati nam nije dovoljno.
Stvarno mi nije još uvjek poznato,dokle ćemo pisati skorom jedno te isto.Kada će se konačno sa hrvatskim iseljeništvom početi konkretno dogovarati i izravno surađivati.
Makar onako, a vjerujem da može i još bolje. Kao što smo zajednički surađivali u poratna vremena.Kada je Hrvatskoj pomoć bila nužno potrebna.
Ni dan danas nebi pomoć smjela izostati,samo kada bi se hrvatsku dijasporu,iskreno shvatilo osom politike, kao dodatno domoljubno pojačanje.