Iz naše arhive/ objavljeno 24.03.2016.
Šaranje uskršnjih jaja u Sonti
piše: Ruža Silađev
Tradicija oslikavanja uskršnjih jaja u Sonti je veoma duga. Zapravo, ne postoje pisani podaci o tome.
Jaja su se ukrašavala tijekom Velikog tjedna. Naročito su bile omiljene dvije tehnike.
Lakša i jednostavnija tehnika, koja se i danas još uvijek koristi, a i opće je poznata, je ukrašavanje s listićima biljaka i farbanje u lukovini, ljuskama od crvenoga luka.
Mnogo teža i komplikovanija je tehnika ukrašavanja jaja otopljenim pčelinjim voskom i farbanje u tri boje. Takvom tehnikom su se bavile pojedine žene u selu.
Za vrijeme Velikoga tjedna, šaranje uskršnjih jaja je postajala „profesija“.
Naime, mnoštvo je donosilo kod „umjetnica“ jaja, a one bi to radile 50% u svoju korist. Polovica jaja bi ostajala njima, a polovica ofarbanih se vraćala donositeljima.
Ranije se bojilo prirodnim bojama. To su bili biljni sokovi. Žuta od cvijeta maslačka, crvena od mrkve, crvenog luka i škalja, ljubičasta od cikle, zelena od lista i kore zelenih oraha… Izbor boja je ovisio od dovitljivosti i umješnosti onoga koji boji jaja.
Tijek ukrašavanja jaja sa otopljenim pčelinjim voskom i tri boje se može podijeliti u 4 koraka.
Jaja se skuhaju i oboje u žutu boju. Ohlade se i na njih se crta otopljenim pčelinjim voskom sve ono što treba u konačnici da bude žuto, npr. mjesec, zvijezde, cvijeće…
Pripremi se crvena boja i prohladi toliko da se crtež sa jaja ne otopi. Sva jaja se sada stavljaju u crvenu boju. Kada se oboje, vade se iz boje i prosuše. Sada se dobije crvena površina i žuti crteži pod voskom. Na crvenoj površini se crta sa otopljenim voskom sve ono što želimo da u konačnici bude crveno. Npr. srce, križ, sidro, krovovi kuća, cvjetići…
Jaja sada imaju žute crteže i crvenu površinu sa crtežima. Pripremi se treća boja. To može biti bilo koja, npr. plava, zelena, ljubičasta, crna… Prohladi se. Jaja se stave u boju koja se pripremila. Sada se dobija vrlo tamna površina plave, zelene, ljubičaste ili crne boje, već prema tome koja je pripremljena i žuti i crveni crteži.
Nakon završenog ukrašavanja, skida se vosak, najbolje pomoću staroga filma. Prije se to radilo noktom na palcu, da se ne ošteti boja, gurajući palac prema naprijed. Na koncu se jaja premažu slaninom da dobiju lijepi sjaj i izražajnost boje i crteža.
U Sonti su se radile samo, tri boje, žuta, crvena i treća po izboru. Na jajima se najčešće crtao KRIŽ, SRCE i SIDRO, znaci VJERE, LJUBAVI i UFANJA (nade).
Pošto je Sonta seoska sredina, crtale su se i alatke, ašov, motika i grabulje, jer se bliži proljetno vrijeme radova na zemlji. Crtale su se kuće, ogradice i krupne točke (moje osobno mišljenje – simbol jaja) narodne šare i stilizirani KRIŽ. Na jajetu su se pisali i stihovi.
Naime, u Sonti je bio običaj da momci na kirbaj, 10.VIII, na sv. Lovru, poklanjaju djevojkama licitersko srce (što veće) sa ogledalom, a djevojke su momcima na Uskrs, poklanjale uskršnje jaje, JAJCE SA PISMICOM, npr. „ Ivo, ti ne gledaj ovo jaje, već ti gledaj ko ti daje!“
Crteži su se radili umakanjem KIČICE u topli vosak. Kičica je ručno napravljena od komada drveta u obliku olovke, koji je imao limeni nastavak u obliku lijevka ili pera, koji se umakao u otopljeni vosak. Pošto se prije teško dolazilo i do odgovarajućeg mekog lima, također je to postao i naziv za komad suhe loze veličine 10-15ncm koji na kraju ima mali, također suhi izbojak. Izbojak se rezao na veličinu pera. Taj izbojak se umakao u topli vosak i njime se crtalo po jajetu.
Danas se u Sonti može izbrojati na prste jedne ruke tko se još bavi ovim umijećem. To su samo rijetki zaljubljenici tradicije.