U Podvinju prava manufaktura: peče se pekmez za 17. podvinjsku Pekmezijadu.
Tekst i fotografije: Ivica Vlašić
Zašto Podvinjčane zovu „pekmezari“?
PODVINJE, SLAVONSKI BROD – Evo ide iz Podvinja lola, sa pekmezom namaz’o je kola / pečem pekmez prste oblizujem, na garavu diku namigujem / evo ide iz Podvinja lola, sa pekmezom namaz’o je kola … oriše se slavonski deseterci ‘ve nedilje 21. kolovoza iz dvorišta obitelji Knežević u Podvinju kod Slavonskog Broda, gdje su domaćini u velikim kotlovima pekli šlji’ov pekmez, pripremajući se za tradicionalnu manifestaciju ‘Svila šuška šlingeraj se širi, a Podvinje po pekmezu miri’, odnosno već nadaleko poznatu, jedinstvenu u Hrvatskoj – ‘Pekmezijadu’, koju već 17. godinu za redom organizira KUD Podvinje, 3.i 4. rujna.
Ispekli tri kotluše pekmeza od 150 kilograma šljiva
„Svila je ispeglana, šlingeraj uštirkan, evo peče se pekmez, a miriši iz ‘veselih kazana’ i friško pečena rakija“, veli mi domaćica Kata Knežević, pozivajući 
na pravi slavonski doručak: masnu pogaču sa slaninom, kobasicom, kulinom, sirom i kajmakom! „Svile za šlingeraj imamo dovoljno, rakija je već ispečena od rane mađarice, imamo znači i dobre šljivovice, ali pekmeza smo napekli u tri velike kotluše, od 150 kilograma šljiva dobili smo nešto manje od 100 litara pekmeza i 200 staklenki. Sve se peče po staroj recepturi kako su to nekad pekli stari Podvinjci. Mislimo da će biti dovoljno za ponuditi našim gostima na Pekmezijadi 3. i 4. rujna, a ako bude nedostajalo, spremni smo zamiješati još. Šljive su iz naših podvinjskih šljivika, a darovali su nam ih i naši prijatelji iz Glogovice, Tomice, Varoškog brda, Grgurevića…“, kaže Romana Mišić, predsjednica KUD-a Podvinje, organizatorica ove jedinstvene manifestacije za koju podvinjske snaše kažu da je ‘događaj nad događajima’, ove godine i u znaku proslave 90. obljetnice postojanja KUD-a Podvinje!
Njome stanovnici slavonskobrodskog Gornjeg grada već dugo godina prikazuju bogatstvo slavonske narodne nošnje, šlinganih i zlatom vezenih svilenih rubina, ali i drevne običaje proizvodnje svile, što su se nekoć proizvodile upravo u Podvinju. U zgradi svilane koja i dandanas odolijeva zubu vremena, tkale su Podvinjke svilene niti za Bečki kraljevski dvor. Kao dio granice Vojne krajine, Podvinjci su podlijegali naredbi o sadnji dudova za uzgoj dudova svilca, pa je već 1825. podvinjska satnija imala 5.500 dudovih stabala na mjestu koji se još i danas zove Dudinjak. Još 1777. godine osnovana je svilana u Podvinju (druga u Slavoniji, osim one u Vinkovcima) koja još i danas odolijeva zubu vremena i u kojoj su Podvinjke tkale svilene niti od kojih se pravila svila dostojna i bečkoga carskog dvora. Bila je tu u ono doba i pekmezara, u kojoj se od šljiva spravljao vrhunski pekmez, za potrebe austrougarske vojske, jer je ovaj brodski kraj oduvijek bio bogat šljivicima, a i podvinjska je rakija, poznata šljivovica obišla svijet.
A, zašto Podvinjce zapravo zovu pekmezarima? „ Onomad je i jedan dosjetljivi djed, u nedostatku kolomazi svoja zaprežna kola podmazivao pekmezom da osovine ne škripe, pa kad je krenuo u Brod na tržnicu, napadoše ga pčele, a mještani susjednih sela u brodskome kraju zbog toga šaljivo prozvaše Podvinjce ‘pekmezarima’, objašnjava Ana Šajkunić Živković. Prvog vikenda u rujnu zašuškat će u Podvinju svila i šlingeraj, i zapjevat će snaše i momci iz desetak gostujućih hrvatskih KUD-ova. Bit će birana i najljepša šokica. U subotu, 3. rujna je dječja smotra folklora, na kojoj će nastupiti pet dječjih folklornih skupina iz Brodsko posavske županije, a u nedjelju, 4. rujna glavna priredba počinje u 15 sati svečanom povorkom svatovskih zaprega podvinjskim ulicama i nastavlja se u 17 sati smotrom na pozornici u parku na Trgu svetog Antuna.