piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Kada čuju riječ SAT, kod ljudi se najčešće pojavljuju dvije asocijacije: sat kao mjerna jedinica za vrijeme i sat kao mjerni uređaj za određivanje (mjerenje) vremena. Često se ova dva pojma brkaju. Iako imaju jednak glasovni (slovni) sastav, radi se o dva posve različita pojma.
Sat je mjerna jedinica za vrijeme, traje 60 minuta, 3 600 sekundi, 1/24 srednjeg Sunčevog dana. Postoji i nastavni sat koji je nešto kraći i traje 45 minuta.
Satovi (ure) mjerni su uređaji koji pokazuju vrijeme kraće od dana.
Često puta ova dva pojma pogrešno se rabe. Evo primjera:
Na satovima matematike učili smo snalaženje na satima.
Što ovdje ne valja? Pravilno bi bilo:
Na satima (mjerna jedinica) matematike učili smo snalaženje na satovima. (uređajima za mjerenje vremena)
Neispravno je također reći: „Bili smo nepažljivi pod satovima matematike“, već je ispravno: „Bili smo nepažljivi pod satima matematike.“
A da bismo znali kada će započeti, a kada završiti sat matematike, pomoći će nam satovi ili ure.
Svi satovi u školi idu točno. (pokazuju točno vrijeme)
Svi (nastavni) sati u školi traju 45 minuta.
Evo još primjera:
Kod urara ima mnogo raznovrsnih satova. Čekala je satima da dođe na red.
A kada se susretnu u hladnoj zimskoj noći Stara i Nova godina, svi satovi svijeta pokazat će jednako sati.
Prema tome, satovi pokazuju sate, minute, sekunde… a sati kazuju vremensko trajanje nečega.
U Jezičnim savjetima piše se i govori standardnim književnim jezikom pa se i rabe takve tj. književne riječi. Naš jezik je jako bogat. Znamo da mnoge riječi imaju svoj sinonim, ALI ISTO TAKO DA RIJEČ, KOJA JE PO GLASOVNOM SASTAVU ISTA, IMA DRUGAČIJE ZNAČENJE, KAO ŠTO JE U NAVEDENOM TEKSTU (SAT = MJERNA JEDINICA ZA VRIJEME I UREĐAJ ZA MJERENJE VREMENA).
I još me zanima: “Kako to nastavnici ‘idu na satove’? Koje? Zidne, ručne, pješčane, crkvene na zvonicima, ulične na stupovima…? Kako? Penju li se ljestvama, pužu li, ili…?”
Hvala na komentarima!
Dobro bi bilo napomenuti,jer inače kao nacija neke stvari rado zaboravljamo.Upravo da se ne zaboravi hrvatski naziv (dobnik) – za uru ili sat – Ipak dobnik (ura ili sat) oznanjuje, odobnjuje, određuje i mjere doba, a ne vrijeme, kako nas uvjeravaju u našem životnom okruženju internetizirane i digitalizirane ovodobske svijetske naprave.
Konačno se netko sjetio objasniti razliku. Osobito mi je žao kad kolege nastavnici uporno “idu na satove”.