RODO, RODO, GOLOVRATA…

tekst: Marija Kukić
foto: Mirko Cenbauer
Nekada… bolje da ne kažem kada, a bila sam dijete, kad bih vidjela rodu kako prelijeće ispod slavonskog neba, pitala bih majku:

„Što ova roda radi u našem selu?“

„Nosi djecu! Danas će nekome donijeti brata ili sestricu,“ odgovorila bi majka.

I ja bih u tu bajku povjerovala. Morala sam jer drugog ni drugačijeg objašnjenja nije bilo.

„A zašto mama kojoj roda donese bebu, mora nekoliko dana ležati? Je li ona bolesna?“ zapitkivala su usta puna znatiželje.

„E, to je zato jer ju je roda udarila krilima kada je uzimala bebu s dimnjaka.“

I otada, kad bi roda preletjela iznad krovova kuća, mi djeca bismo u zboru ‘pjevala’:

„Rodo rodo, golovrata,
Donesi nam malog brata!
Ako nećeš brata, donesi nam seku,
Ako  nećeš seku, dobit ćeš po repu!“

E, kako sam bila naivna i vjerovala u to! Danas  i najmlađi znaju da djecu ne donose rode. Baš onako kako kazuje pjesnik u pjesmi  Jednog dana riješio moj tata:

…dosta je bilo bajke!
Djecu ne donose rode
Već ih rađaju majke.

Otkuda priče da djecu donose rode?  Vjerojatno stoga što rode, posebice one bijele, imaju izrazito naglašene roditeljske nagone. Partneri ostaju u zajednici cijelog života. (Da je barem tako kod ljudi!). Zajedno se brinu o potomcima. Naklonjene su ljudima. Ako mlado ispadne iz gnijezda, poduzet će sve da ga vrate nazad. Često grade  gnijezda na dimnjacima pa su se zato znatiželjnoj djeci ‘prodavale’ ovakve priče. A priča, da djecu donose rode, vuče korijene iz Njemačke i stara je nekoliko stoljeća.

Sve te priče imaju veze s nekim davnim mitovima i legendama. Još u grčkim mitovima  spominje se boginja Hera koja je svoju suparnicu pretvorila u rodu, a ista je kasnije pokušala ukrasti Herina sina.

Razlog povezivanja roda i beba jest što je u egipatskoj mitologiji viši oblik duše (ba) predstavljen kao roda. Povratak ove ptice značio je povratak duše koja je potrebna za ponovno oživljavanje osobe.

Staroindijska mitologija predstavlja obiteljske vrijednosti i odanosti – rodom.

Neke mitologije rodu doživljavaju kao simbol vjernosti i monogamije, odnosno roda predstavlja život u kojem svatko ima jednu srodnu dušu.

Na Dalekom Istoku roda je simbol besmrtnosti. Legenda kaže da roda nakon proživljenih 600 godina samo pije i ništa ne jede i da je potpuno crna kada napuni 1 000 godina.

Eto, možda upravo  stoga osim bijele, postoji i crna i još 17 drugih vrsta roda.  Osim kukcima, vodozemcima, sitnim gmazovima i ribama, neke jedu i leševe životinja. Takva je marabu, najveća među svim rodama  koja može biti visoka i do 150 cm, a raspon krila joj doseže i do 370 cm. Ne boji se vatre, čeka izgorjele žrtve i pojede ih, a voli živjeti u blizini groblja.

Najmanja roda na svijetu je čekićara koja je visoka oko 55 cm. Rode se ne glasaju, nijeme su. Sporazumijevaju se klepetanjem. Zato je možda i  najpoznatiji rodan u Hrvatskoj  nazvan Klepetan.

Sigurno vam je poznata činjenica da u Lijepoj Našoj postoji  selo Čigoč,  Europsko selo roda s najbrojnijom populacijom bijelih roda u Europi. Tamo živi daleko više roda nego što selo ima stanovnika.

Već odavno ne pjevam Rodo, rodo, golovrata… a ipak je jedna roda doletjela i donijela nedavno iz požeškog rodilišta malenog, sićušnog dječačića, moga unuka Domagoja. Unio je puno radosti i veselja u moj život. Majka mu je moja najmlađa kći.

A to  je čitavoj obitelji itekako veliki događaj. Sve nas je usrećio. Ne može se ta sreća riječima opisati.  Radujem se njemu beskrajno, isto kao i ostaloj mojoj unučadi.

I neka netko kaže da nema neke tajne veze između roda i beba!!!

I između baka i unučadi!!!