O hrvatskoj nastavi u Makedoniji
tekst i foto: Vedran Iskra, učitelj hrvatske nastave u Makedoniji
Makedonija je jedna od 20 zemalja svijeta u kojima se održava hrvatska nastava.
Nastavu organizira Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, a ona, osim znanja o hrvatskome jeziku, uključuje i znanja o povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini. Hrvatsku nastavu u Makedoniji polazi oko 60 učenika, a održava se u Bitoli, Kumanovu, Skopju i Tetovu.
Namijenjena je djeci hrvatskoga porijekla koja povremeno ili trajno borave u inozemstvu, ali i ostaloj djeci koja žele učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu.
O važnosti nastave svjedoči i činjenica da je ona nekim učenicima jedina veza s Hrvatskom te se stoga nikako ne smije svesti samo na učenje jezika. Često je hrvatska nastava u Makedoniji zamjena za ono što djeca u matičnoj domovini doživljavaju neposredno, u svakodnevnoj interakciji s okolinom, formirajući tako odnos prema porijeklu i identitetu. Najvažnija je u tom procesu potpora i toplina obiteljske atmosfere koja će najviše utjecati na djetetov odnos prema svome porijeklu. Tek nakon toga dolazi utjecaj društvenoga okruženja u matičnoj zemlji, odnosno utjecaj hrvatske nastave u iseljeništvu.
To valja imati na umu prilikom pomnoga odabira nastavnih i izvannastavnih aktivnosti jer se njima u učenīkā kreira percepcija o Hrvatskoj i utječe se na njihov odnos prema Hrvatskoj kao zemlji njihova porijekla. Važno je to osvijestiti prilikom odabira nastavnih i izvannastavnih sadržaja – oni moraju biti aktualni, dostupni i razumljivi razvojnoj fazi učenika i njihovome interesu te komunikacijski opravdani.
Ipak, na putu jačanja svijesti o vlastitome porijeklu glavni je vodič jezik, i njime se otvaraju vrata riznice duhovnoga i kulturnoga blaga vlastitoga naroda. Očuvanim jezikom uspostavlja se veza s prošlošću vlastitoga naroda, a nepoznavanjem i zaboravom jezika veza se s povijesnim kontinuitetom, a tada i osobnim integritetom, dokida.
Jezik, dakle, predstavlja i izravnu vezu s prošlošću – pristup izvorima koji afirmiraju duhovno, intelektualno i kulturno nasljedstvo naroda. Potom se ulazi u druge, ne manje važne, ali kronološki slijedne, svjetove. Na hrvatskoj je nastavi da to sve omogući učenicima, ali i da bude poticaj za jačanje izravnih kontakata s domovinom i onime što ju čini – rođacima, prijateljima, institucijama, itd.
Organizacija nastave
Nastava je organizirana s obzirom na uzrast učenika, u tri razine (prva razina namijenjena je učenicima od 1. do 4. razreda, druga razina učenicima od 5. do 9. razreda, dok je treća razina namijenjena srednjoškolcima). Već je iz same podjele vidljivo da nastavu čine heterogene skupine učenika. Štoviše, u nekim nastavnim mjestima, zbog organizacijskih uvjeta, sve su razine učenika istovremeno na nastavi. Ipak, osmišljenim pristupom tako organizirana nastava postaje dinamičan i kreativan poligon u kojemu učenici različitih uzrasta igrom, glumom, pjesmom i maštom uče o hrvatskome jeziku i kulturi. Nastava, dakle, okuplja najmlađe i razvija u njima osjećaj zajedništva i težnju za njegovanjem hrvatskoga duha koji će, stasajući, nastavljati njegovati. Pritom se ne smije zanemariti njihova pripadnost makedonskome društvu i kulturi koji su također dio njihovoga identiteta. Pomnim se odabirom nastavnih sadržaja i pristupa u učenika razvija osjećaj pripadnosti dvama narodima i dvama identitetima. Krajnji je plemeniti cilj svjesnost o supostojanju dvaju identiteta i svih prednosti koje proizlaze iz toga bogatstva – poznavanje dvaju jezika i dviju kultura. To nudi višestruku korist koja se, prije svega, očituje u baštinjenju jezika i kulture svojih predaka. Osim toga, takav ustroj ciljeva svakako pozitivno utječe i na sazrijevanje djeteta, a što se u kasnijoj fazi života, tijekom studiranja, pa kasnije i rada, očituje u kvaliteti socijalnih interakcija, intelektualnoga razvoja te u toleranciji, poštivanju i uvažavanja drugoga.
U nastavu se uključuje i suvremena tehnologija jer ona uvelike može pomoći u jačanju veza s hrvatskim narodom, kulturom i jezikom. Naime, jedna je od velikih prednosti digitalizacije dostupnost građe kulturne i povijesne baštine. Tako fizička udaljenost više ne predstavlja problem jer sadržaji postaju dostupni i bliski svakome bez obzira na trenutnu lokaciju korisnika. Prije digitalnoga doba kontakt je pripadnika nacionalnih manjina s materinjim jezikom ovisio o fizičkoj dostupnosti jezičnih izvora – pisanih izvora ili živih govornika. Prednosti radija, televizije i interneta, i njihov doprinos u očuvanju jezika valja iskoristiti i pravovremeno uključivati u nastavu, ali i u živote učenika.
Osim s učenicima, vrlo je važna dobra suradnja s roditeljima koji na dijete prenose jezik i kulturu svojih predaka. Oni usmjeravaju i potiču dijete te je stoga važno osluškivati njhova očekivanja. U nastavku su izdvojena neka od njih.
–Jako smo zadovoljni što je i u Makedoniji moguće učenje hrvatskoga jezika za djecu. Jezik je najvažniji u očuvanju porijekla, a važno mi je da ga moja djeca ne zaborave. Moji sinovi polaze nastavu i vrlo rado sudjeluju u svim aktivnostima koje su u vezi s hrvatskom nastavom.
Siniša Ivanković, Skopje
–Aleksej već četvrtu godinu redovito pohađa nastavu hrvatskoga jezika u Makedoniji koju oraganizira hrvatsko Ministarstavo znanosti, obrazovanja i sporta. Kao roditelji smatramo da pohađanje nastave hrvatskog jezka pridonosi njegovom pozitivnom duhovnom i socijalnom razvoju što je, prije svega, i naš glavni cilj. Uspješnim svladavanjem kako makedonskog tako i hrvatskog jezika, izučavanjem hrvatske povijesti, kulturne i prirodne baštine Lijepe Naše, kao polaznik škole Aleksej ima jedinstvenu mogućnost graditi svoj intelektualni razvoj i budućnost poznavanjem dvaju jezika i dviju kultura. Pohađanje nastave olakšat će proces njegovog pravilnog sazrijevanja i pronalaženje osobnog identiteta njegujući ljubav i poštivanje svojih predaka i baštine obaju naroda i šire, naroda u svjetu.
Ana i Goran Kubelka, Skopje
-Moja baka je bila iz Tisnog. U obitelj je prenijela dio hrvatske kulture i tradicije. To su nam jako drage uspomene i često prepričavamo njene priče. Zbog toga je i Andrea izrazila želju da nauči hrvatski jezik. Jako se obradovala kad smo je upisali na hrvatsku nastavu, a dodatnu motivaciju je dobila družeći se s ostalim učenicima. Ponosna sam što moja kći ima želju naučiti hrvatski jezik i na taj način nastaviti baštiniti kulturu svojih predaka
Svetlana Nikolovska, Bitola
–Želim da moji unuci ne zaborave jezik svojih i mojih predaka, želim da nastave njegovati hrvatski duh i kulturu i da rastu, omogućavajući im cjelovitost poznavanja vlastitoga porijekla i vlastitih korijena. To im sve može pružiti hrvatska nastava na koju rado i s velikim veseljem šaljem svoje unuke.
Goran Romac, Tetovo
Izvannastavne aktivnosti
Kako bi se što kvalitetnije postigli opisani ciljevi, osim same nastave i nastavnih sadržaja, vrlo su važne izvanškolske aktivnosti, kao i suradnja s makedonskim institucijama i s institucijama koje okupljaju Hrvate u Makedoniji. U tom svjetlu valja istaknuti brojne aktivnosti koje su uključivale suradnju sa spomenutim institucijama. Redovito se održavaju predstave u povodu značajnih blagdana, pojedinačni dramski nastupi i recitacije učenika u raznim prigodama, književne i umjetničke večeri, ekskurzije, itd. U takvim je događajima neophodna izvrsna suradnja s udrugama i zajednicama Hrvata, a ona se u svakome od događaja iznova potvrđuje. Bez blagotvornosti želje nekih ljudi da pomognu, mnoge se od tih aktivnosti ne bi održavale.
Svake se godine održava predstava u povodu blagdana svetoga Nikole. Obilježavanje ovoga dana među Hrvatima u Makedoniji ima višestruku simboliku. Naime, Sveti Nikola zaštitnik je djece i pomoraca, a slavljenje njegova lika, osobito među pomorcima, ima dugu tradiciju u Hrvatskoj kao pomorskoj zemlji. Blagdan ovoga sveca slavi se 6. prosinca i tada se u njegovu čast darivaju djeca.
Da Hrvati u Makedoniji ne zaborave svoje porijeklo i da svoju povezanost s domovinom prenesu na buduće naraštaje, već se tradicionalno održava ova svečanost na kojoj su djeca, ali i roditelji darovani veselim dječjim scenskim izvedbama. To je susret učenika i njihovih roditelja, ali i prilika da se osjeti zajednička težnja baštinjenja hrvatske kulture, jezika i identiteta.
Takvi su susreti važni jer će upravo najmlađi naslijediti osjećaj zajedništva i nastaviti ga njegovati. Istovremeno je to prilika da učenici javno nastupe govoreći hrvatskim jezikom pri čemu, osim jačanja povezanosti njihova unutarnjega svijeta i jezika, uvježbavaju izgovor glasova hrvatskoga jezika, povezivanje pokreta s govorom, jačanje sigurnosti u javnome nastupu, razgovijetno govorenje. Lijepo je na takvim događanjima vidjeti nasmijana lica djece i njihovih roditelja što podsjeća na ono najvažnije u životu: zajedništvo, sreću i pozitivan duh oko nas i u nama.
S pripremljenim nastupom u povodu blagdana svetoga Nikole učenici su posjetili i djecu u Domu za nezbrinutu djecu u Skopju koju su darovali nastupom, ali i prigodnim darovima.
Učenicima je poseban doživljaj bio sudjelovati na brojnim izletima u Hrvatsku, Makedoniju i Vojvodinu. To ima veliki utjecaj na formiranje učenikova identiteta i odnosa prema vlastitome narodu. Te su posjete realizirane zahvaljujući suradnji s mnogim školama i institucijama tih zemalja. Usto, valja dodati da su i učenici hrvatske nastave u Makedoniji nekoliko puta bili domaćini učenicima iz Hrvatske i Vojvodine.
Osobito smo ponosni na nedavno objavljenu Zbirku pjesama učenika hrvatske nastave u Makedoniji, u kojoj su objedinjene pjesme i crteži učenika nastajali tijekom protekle četiri godine. Objavljena je i zasebna zbirka pjesama učenice Magdalene Džunkovske, naslovljena Duše.
