piše: Marija Kukić, lektorica Hrvatskoga glasa Berlin
Krumpir, jedina biljka koja je prvi put uzgojena i u svemiru, vuče svoje korijene iz Južne Amerike, odakle se dalje širila svijetom.
U Hrvatsku je donijeta za vrijeme Marije Terezije, a korijen riječi je njemačkog podrijetla. Doseljenici iz različitih njemačkih pokrajina donijeli su i svoja imena.
Ima više od tisuću vrsta krumpira i četvrta je najviše uzgajana kultura. Najprodavanija zakuska na svijetu, čips, je od krumpira. Poznato ja da se za ishranu koristi podzemni dio, gomolj, a on je zapravo stabljika biljke.
Puno je riječi kojima se imenuje ova biljka: kompir, krompil, krompir, krumpijer, kumpir… Iako se u južnoslavenskim zemljama u okruženju (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Slovenija) rabi riječ krompir, hrvatski standardni jezik prihvatio je riječ krumpir. Riječ krompir može se primjenjivati u dijalektu ili razgovornom jeziku.
Tako moja prijateljica Slavica voli temfani krompir (krumpir – pire), dok ja volim svaku vrstu krumpira i to pripremljenu na vrlo različite načine; krumpirušu, krumpir-salatu, krumpirovo tijesto, krumpir u pećnici, krumpir s vrhnjem, a nezamislivo mi je bilo koje varivo bez krumpira. Volim i onaj, kako ga je moja svekrva zvala, krumpir u „gaćama“ (kuhan ili pečen u ljusci).
Postoje i neki frazemi vezani uz krumpir:
Vruć krumpir – voditi brigu oko nekog gorućeg problema
Vreća krumpira – debeo i nepravilne građe
Dakle, možemo jesti i krompir i krumpir, ali bi bilo poželjno da se ipak odlučimo za – krumpir.