Iz naše arhive/ objavljeno 23.10.2017.
tekst: Marija Kukić
U svakodnevnom pismu i govoru mnogo puta čujemo kako govornici vrlo često koriste pleonazme. Što su zapravo pleonazmi? To je suvišno ponavljanje riječi i izraza u kojima je jedan dio suvišan jer je njegovo značenje već uključeno u značenje druge riječi.
Evo nekoliko primjera:
– mala kućica/ ovdje je riječ mala suvišna jer je imenica kućica sama po sebi umanjenica
– sići dolje / ovdje je riječ dolje suvišna jer dolje možemo samo sići, ali ne i popeti se
–čak štoviše / samo jednu od ovih riječi primjenjivati…
Često sam čula, slušajući svoju sestru (Sestro, oprosti!) kako vrlo često rabi riječi no međutim. Ovo me je jako zaintrigiralo pa sam se malo pozabavila tim problemom. Obje ove riječi su suprotni veznici, a samo jedan veznik nam treba i nikada nije potrebno koristiti dva veznika zaredom.
No međutim, prevarili smo se. (nepravilno) Treba reći:
No, prevarili smo se. Ili
Međutim, prevarili smo se.
Isto tako nepravilno bi bilo: Zato jer …nego treba : Zato što… Pravilno bi bilo:
Nisam došao zato što sam bio bolestan.
Riječ pleonazmi ima korijen u grčkoj riječi pleonasmos = preobilje.