Groblje u Đakovu: Počivalište katolika, židova, pravoslavaca i muslimana
Iz drugih medija: Glas Slavonije/autor: Maja Muškić
Rimokatoličko, pravoslavno, židovsko, groblje časnih sestara, dječje i muslimansko groblje u Đakovu čine cjelinu, te je đakovačko Gradsko groblje bez ograda i podjela multikonfesionalno i kao takvo jedno od rijetkih u svijetu.
Na njemu počivaju roditelji velikog Josipa Jurja Strossmayera, a tu su i grobni spomenici zaslužnih Đakovčana koji su ostavili povijesni trag; grobnice obitelji Tordinac, Donegani, Cepelić, Bogner, Dekker te nadgrobni spomenici Luki Botiću i časnoj majci nadstojnici Samostana milosrdnih sestara svetoga Križa iz 1932.
Danas jedno od najljepše uređenih groblja u Hrvatskoj, otvoreno je 1780. godine, a sto godina poslije, 1880. godine, donesena su Pravila, koja su nakon 36 godina dopunjena. Zaljubljenik u đakovačku povijest, odvjetnik Željko Lekšić uoči Svih svetih povijesnim je dokumentom iz 1917. godine podsjetio na Pravila, kako se navodi, groblja rimokatoličke općine trgovišta Djakova.
Ondje se navodi kako “vlasnik groblja djakovačkog jest rimokatolička općina trgovišta Djakova, jer je maticu groblja g. 1780. Mat. Fr. Krtica poklonio katolicima Djakova”. Među pravilima se navodi i kako se na ovo groblje pokapaju samo pripadnici rimokatoličke ispovijesti, dok se za, kako piše, ine kršćanske sljedbe, kao i za nekršćanske, te za samoubojice, opredjeljuju posebna odjeljenja sa svojim ulazom.
Židovsko groblje, na koga su Đakovčani osobito ponosni, jedinstveno je takve vrste u svijetu, a na njemu je pokopano oko 570 žrtava sabirnog logora kojima su imena poznata zahvaljujući grobaru Stjepanu Kolbu koji ih je potajice zapisivao, i kulturno je dobro RH. Kroz logor u Đakovu prošlo je oko 2000 Židova, mahom žena i djece iz BiH, a velik broj ih je tu skončao. Velikom dijelu logoraša logor u Đakovu bio je privremena postaja do Jasenovca ili Auschwitza. Svake se godine na ovom groblju o kojem se skrbi gradsko komunalno poduzeće Univerzal održava komemoracija za žrtve holokausta na kome se okuplja još nekolicina preživjelih, rodbina, predstavnici židovskih općina, Grada Đakova i brojni drugi.
Uz židovsko groblje u okviru đakovačkog Gradskog groblja nalazi se i, kako su ga ga sami Bošnjaci nazvali, “najtužnije bošnjačko mezarje u svijetu”. Na njemu su pokopani Bošnjaci koje je vihor rata devedesetih protjerao iz njihovih domova iz svih krajeva BiH, a zaklon su pronašli u Gašincima, odnosno u dijelu istoimenog vojnog poligona. Neki od njih u slavonskoj grudi pronašli su i posljednji počinak. U đakovačkom gradskom komunalnom poduzeću Univerzal svojevremeno su nam pojasnili kako je ondje bilo 135 grobova, no sada je ostalo 80-ak jer je u razdoblju od 2003. do 2010. ekshumirano i preneseno 45 posmrtnih ostataka prema zahtjevu obitelji nakon povratka iz progonstva.