PRIJETI LI HRVATSKOJ GRČKI SCENARIJ

piše: Branka Oreb-Jerković
Pripreme za uvođenje eura izazvale su prošlih dana žestoke polemike u hrvatskoj javnosti. Prve ankete ovdašnjih medija pokazuju neslaganje većine građana s inicijativom Hrvatske narodne banke da se nacionalna valuta – kuna – što prije zamijeni jedinstvenom monetom Europske unije. Puno je tome razloga, od gubitka nacionalnog suvereniteta do ipak, ponajviše onih ekonomskih, koje vlast pokušava sakriti pod tepih.

Na žalost, Hrvati još uvijek ne osjećaju gospodarski rast na svojim mirovinama i plaćama te standardu života, unatoč tome što je iza nas, po svim parametrima, rekordna turistička sezona. U narodu je opravdani strah od scenarija kojeg su doživjele mnogo bogatije europske zemlje u trenutku prelaska s nacionalnih valuta na euro: poskupljenja osnovnih prehrambenih namirnica, ugostiteljskih i drugih usluga…

Taj strah je još izraženiji jer se, prema najnovijim agencijskim anketama, čak 70 posto građana izjasnilo da ‘Hrvatska ne ide u dobrom smjeru’, a aktualnoj vlasti u pravilu daju slabu ocjenu, jedva ‘plus dva’ za dosadašnji rad.

– Više se ne štite prava građana, već se država štiti od građana – komentiraju skeptici… Jačamo vojsku, kupujemo avione, širimo ovlasti policije, koga briga za vojsku fakultetski obrazovanih mladih ljudi bez posla u struci, koji predvode novi egzodus u druge zemlje.

Stječe se dojam da nikoga nije briga za ‘pričuvu’ od 67.000 umirovljenika koji primaju mizernih 500 kuna mirovine, a njih pola milijuna ima do 1350 kuna. …

Cijeli jedan grad veličine Splita mogao bi se naseliti blokiranim građanima kojih je danas oko 330 tisuća, a dogovora s bankama još nema na vidiku…U drugi plan su stavljene i investicije u škole s kojih se urušava strop u učionice, bolnice sa redovnim i izvanrednim listama čekanja….

Unatoč najavama vladajućeg HDZ-a u predizbornoj kampanji, za sada su izostala ulaganja u strateške energetske objekte poput LNG-a na Krku i Pelješkoga mosta kao i reforme javne uprave, zdravstva i školstva…a ‘slučaj Agrokor’ nadvio se nad ‘Lijepu našu’ kao crn oblak i ne vidi se izlaz iz tmine.

Dio ekonomista smatra da je cijela priča oko uvođenja eura zapravo dimna zavjesa ne bi li se fokus javnosti skrenuo na drugi kolosjek a tome u prilog govori i činjenica da je i sam premijer Andrej Plenković javno iznio stav Vlade RH prema kojem bi ulazak u europski monetarni sustav mogli očekivati od 2020. godine.

U ovim uvjetima, kada je Hrvatska miljama daleko od uređene države po mjeri građana, priča o uvođenju eura zaista zvuči kao pokušaj vladajućih u prikrivanju realnih problema s kojima se suočavamo.

Monetarni stručnjak dr. Ivan Lovrinović, mišljenja je da se pokušava izbjeći odgovornost od teških promašaja u slučaju švicarski franak, mjenica bez pokrića u ‘slučaju Agrokor’, RBA štedno-kreditnih zadruga, a za te promašaje u vođenju ekonomske i monetarne politike netko treba odgovarati.

Zanimljivo je primjetiti da su bankari zdušno krenuli u promociju uvođenja eura u hrvatski platni promet jer su očito ‘namirisali’  priliku za ubiranje ekstra profita, dok će domaće stanovništvo ostati i bez onoga što im je preostalo, tvrdi Lovrinović.

Svoju rezervu prema uvođenju eura u Hrvatsku izrazio je ovih dana i bavarski ministar financija Markus Söder. Izjavio je “da euro vodi u gospodarsku stabilnost, ali za to su potrebni preduvjeti. Nema smisla ići na grčki model, ili u raspravu o Rumunjskoj i Bugarskoj. Prvo morate ispuniti gospodarske uvjete, a onda euro može imati imati smisla. Istaknuo je da su za uvođenje eura prvi preduvjet reforme. Važno je stvoriti gospodarske temelje, tada će euro imati učinka. Ako se pak euro uvede bez reformi, može se ponoviti kao u Grčkoj, gdje moraju nadoknaditi reforme, a to je mnogo bolnije”.

Činjenica jest da ovoga trenutka, sve i da hoćemo, ne možemo biti dijelom europskog monetarnog sustava zbog previsokog javnog duga, ali istine radi treba reći da je euro de facto već postao platežno sredstvo, kad plaćanja pojedinih usluga kao primjerice privatnih iznajmljivača apartmana i sl.

Nije dakako sve crno-bijelo pa će i buduće debate pokazati dobre i loše strane željenih promjena u monetarnoj politici. Vidjet ćemo, kad se digne ‘dimna zavjesa’ a ‘slučaj Agrokor’ dobije sudski epilog…