PROMJENA PARADIGME O ULOZI KULTURE U INTEGRACIJI

Da li unutarnja potreba umjetničkog izražaja utječe na potrošački  mentalitet u kulturi?

tekst: Ivica Košak
Wiesbaden, 18. lipanj 2018./ U gradskoj vijećnici glavnog grada pokrajine Hessen u Njemačkoj održana je radionica o društvenoj potrebi integracije migrantskog stanovništva s obzirom na participaciju kulturnog sadržaja nove sredine ( Kultur und Integration – Schritte zu eine erfolgrareichen Praxis).

Radionica je organizirana od strane gradskih Povjerenstava za kulturu te useljeništvo i integraciju kao i gradskog parlamenta. Predstavljeni su uspješni projekti koje novčano podupire grad Wiesbaden. Ali raspravljalo se i o poteškoćama koje kulturni radnici s područja filma, kazališta, literature nailaze u radu s migrantima, posebno izbjeglicama. Istaknuti su problemi koje nastaju zatvaranjem etničkih grupa i opasnost radikalizacije koja iz toga slijedi.

Kulturni sadržaj treba olakšati ne samo otvoreno društvo nego i doprinijeti boljem (spo)razumijevanju. U prilogu radionice koji je Ivica Košak ispred Hrvatske kulturne zajednice /Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu (HKZ-Wi) predstavio, rečeno je kako su: – Književnost i umjetnost prikladniji za razumijevanje i rješavanje potrebe ljudi od ideoloških kampanja.

U nastavku HKZ-Wi priloga predstavljen je projekt Literatura u dijalogu /Literatur im Dialog / kao niz događaja koji imaju za cilj približiti se izvornim djelima susjednih jednako kao i prevedenog jezika, ali i međusobno razgovarati. U okviru projekte prikazuju se aktualna djela i klasici svjetske književnosti. Kritičari i pisci govore o uvjetima i ciljevima njihovog pisanja i tako postižu međukulturno otvaranje lokalnih udruge te povezivanje s okruženjem.

U tom procesu kultura nije roba ili usluga za zadovoljavanje potrošača, nego se kultura treba shvatiti kao sustav koncepata, uvjerenja, stavova i orijentacija vrijednosti koji su vidljivi i u ponašanju i djelovanju sudionika, njihovim duhovnim i materijalnim proizvodima. Zbog toga se umjetnost shvaća kao izraz unutarnje potrebe svakog pojedinca.

Umjetnost i kultura pomažu nam da razumijemo svijet i suosjećamo s drugim ljudima, jer imamo zadatak da postanemo uzor za razumijevanje i toleranciju – rekao je Košak. U radu HKZ-Wi želimo pokazati da ideja održivog razvoja i osiguravanja sredstava za život budućim generacijama nije samo nešto za svjetsku politiku, nego i svakodnevni zadatak svakog pojedinca.

Ovaj primjer dobre prakse HKZ-Wi je novi poticaj da se umjetnost i kultura usmjere na ostvarenje unutarnje  potreba umjetničkog izražaja, rekao je Niklas Hanke, WIR-Koordinator u glavnom gradu pokrajine Hessen.

Zajednički projekti, a  za koje su osigurana sredstva iz gradskog proračuna, trebaju pomoći ostvarivanje ciljeva  HKZ-Wi na  promicanje etosa tolerancije na svim područjima kulture, kao i ideje razumijevanja među narodima.