NA POČETKU BIJAŠE “RIJEČ”

Sajam knjiga u Frankfurtu kao dobro mjesto za susret ljudi, ideja i knjiga

Frankfurt/ srijeda, 10. listopada 2018. godine/ I ove godine, ispred Hrvatske kulturne zajednice – Ogranka Matice Hrvatske u Wiesbadenu (HKZ-Wi) predstavljen je časopis Riječ na nacionalnom izložbenom prostoru u sklopu Međunarodnog sajma knjiga u Frankfurtu na Majni.

Uz dvobroj 53/55 predstavljeno je i izdanje broj 55 za 2018. godinu. U ovim izdanjima  predstavljen je, ne samo presjek rada jedne zavičajne organizacije HKZ-Wi, nego i izabrani naslovi hrvatskog nakladništva koji uključuju djela  suvremene hrvatske književnosti, publicistike, monografska izdanja, ali i stručnih priloga.

Tematska misao Riječi 53./54. sažeta je  u uvodniku na njemačkom jeziku: Višejezičnost u kulturi / Die Mehrsprachigkeit in der Kultur – rekao je Ivica Košak,  predsjednik HKZ-Wi. Časopis Riječ- spaja kulturu i jezik, o čemu govori i tekst Novo Europsko kulturno zajedništvo Alide Bremer. Recenzija knjige Lingvistička povijest Europe profesora Ranka Matasovića te članak Kozmopolitizam na istočnoj obali Jadrana odraze je rada i druženja u Hrvatskoj  čitaonici HKZ-Wi.  O tomu svjedoče i popratni tekstovi Jure Planinca: Zastave,  Roman Miroslava Krleže i njegova novija recepcija na njemačkom govornom području, predstavljanje knjige Ivo Kozarčanin – Izabrana djela, te Književna Kritika rada Ive Kozarčanina koju je napisala  Ljiljana Tadić-Adžamić.

Docentica dr. Marijana Erstić sa Sveučilišta u Siegenu predstavila je monografiju odraza kulture Dubrovačke republike u njemačkoj literaturi kao Riječ broj 55. Na sajmu su autrice Nicole Dziembala (Njemačka/Poljska) i Clarissa Pütz (Njemačka) predstavile studijske radove o Dubrovniku. Tekstovi radova objavljeni su na njemačkom jeziku i dokazuju prisutnosti hrvatske kulture u njemačkoj literaturi. Radovi ovih studentica nastali su u okviru seminara: Dubrovnik erlesen. Skizze einer europäischen (Literatur-) Geschichte, [Dubrovnik iščitan. Skica jedne europske (književne) priče], a koji je vodila docentica dr. Marijana Erstić na Sveučilištu u Siegenu.

Ovaj primjer dobre prakse je poseban poticaj osmišljavanju sadržaja rada Hrvatske čitaonice u Wiesbadenu i plodne suradnje s Njemačkim društvom za kroatistiku.

U okviru izvan sajamskog susreta u Hrvatskoj  čitaonici u Wiesbadenu su članovima i prijateljima zajednice predstavljena djela autorica,  Katice Kiš iz Mainza: Slavoniji iz Dijaspore te Splićanke Ave Karabatić: Ja Nomad.

Redakcija časopisa Riječ pozvana je i na otvorenje Sajma knjiga u Frankfurtu.  Njemački predsjednik Frank Walter Steinmeier je u dijalogu s hrvatskom književnicom Ivanom Sajko i belgijskim književnikom Stefanom Hertmansom otvorio ovogodišnji, sedamdeseti Sajam knjiga.

Tema razgovora bila je kako obraniti slobodu u olujnim vremenima kada cvatu populizam i ekstremizam razne vrste?

Ovu izuzetnu ulogu Ivana Sajko je dobila zahvaljujući i međunarodnoj nagradi za njemački prijevod knjige Ljubavni roman koju je ove godine dobila uz svoju prevoditeljicu Alidu Bremer i to od berlinskog Doma svjetskih kultura.

Inicijativa za nominiranje Ivane Sajko potekla je od Slavice Klimkowsky kojoj je 2013. godine na Sajmu knjiga u Frankfurtu bila  uručena nagrada časopisa  Buchjournal, mjesečnika za  trgovinu knjigama na njemačkog jeziku za priču Alptraum (Noćna mora).

Gospođa Klimkowsky je koordinatorica programa Tjedan jezika i čitanja 2019. godine (Woche der Sprache und des Lesens 2019).  HKZ-Wi sudjelovat  će u tom akcijskom tjednu kulture u svibnju 2019. godine, a koji se odvija  u okviru saveznog programa Democracy Live! Ovaj akcijski tjedan ima za cilj naglašavanje i doživljavanje društvene vrijednosti jezika, komunikacije i dijaloga.

Ljubav prema knjizi trebamo probuditi u najranijoj dobi djeteta – rekla je Andrea Petrlik Huseinović. Andrea Petrlik, ilustratorica knjiga za djecu. Ovo njezino pozitivno iskustvo prezentacije knjiga na međunarodnom sajmovima knjiga za djecu, ne shvaća se, nažalost, kao dobar savjet za predstavljanje književnih radova u svijetu odraslih.

I ovogodišnji Sajam knjiga, a kojemu je zadnji smisao trgovina knjiga, ostala su neodgovorena pitanja o smislu i principu vođenja  Hrvatskoga štanda na Sajmu knjiga u Frankfurtu. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske (MKRH) je već 25 godina financijer ovih nastupa u kontinuitetu i zbog toga je ono jedino koje bi moralo znati što sve treba napraviti da bi nastup bio uspješan i čemu sve to uopće služi.

Odavno se već moglo i trebalo osmisliti sustavniji pristup prezentacije hrvatske literature na vodećem svjetskom velesajmu knjiga, knjižara i izdavača. Trebalo se i moglo umrežiti s drugima, s međunarodnom izdavačkom scenom npr., jer to je i smisao dolazaka u Frankfurt. 25 godina je dugačak period i on bi morao dati rezultate.

Tekstovi upozorenja u časopisu Riječ govore već godinama kako su izostali dobri, trajni rezultati. I ove godine nije posjetitelj, pa ni onaj čiji je interes bio tek puka bibliofilija, mogao doznati: Zašto idemo u Frankfurt, što time dobijemo, što želimo postići i koliko ćemo u to uložiti? Sajam knjiga jeste i ostaje prvenstveno sajam.  Ulagači, proizvođači i trgovci znaju: Ako ulagati bilo sredstava, bilo rad u neku prezentaciju, komunikaciju, ili u neki proizvod, onda se svatko u svojoj firmi u nekom momentu mora propitati da li mu se to isplati? Da li mu marketing funkcionira? Da li novac koji ulaže nešto donosi? I ako ne, zašto ne? Što bi trebalo bolje? Kako to rade drugi? Kako to rade oni koji su uspješni? (Usp. Alida Bremer: GLEDAJU A NE VIDE,  Osvrt na hrvatski nastup na Sajmu knjiga u Frankfurtu 2018.).

Naravno, postoji i nešto idealno, nekakvo zadovoljenje unutarnje potrebe, ali to se onda prepušta društvenim aktivistima, volonterima koji će u redakciji poput gore navedene Riječi odraditi nešto pro bono. Nešto, a za što su neki drugi plaćeni. Volonteri će to odraditi iz gušta. Ali i njima je potrebna suradnja, dobro uređeni, profesionalni program nastupa na Sajmu knjiga u Frankfurtu.

Sajam knjiga u Frankfurtu nije samo dobro mjesto za susret ljubitelja dobre knjige, ambijent gdje se nalaze znamenitosti hrvatske kulture i informacije o kulturi, već i mjesto koje će biti dobo posjećeno. Mjesto na kojem će posjetitelj pronaći nadahnuće, inspiraciju.

Naravno, moguće je i improvizirati, kao u primjeru susreta Ogranaka Matice hrvatske iz Njemačke koji se odvio na Hrvatskom štandu. Jadranka Gradac iz Matice hrvatske za Rursko područje i Ivica Košak iz Wiesbadena dogovorili su suradnju na zajedničkom uređivanju časopisa Riječ.

To u ovom konkretnom slučaju ne bi bilo ni moguće niti ostvarivo, bez  očekivanja kako će nova ostvarenja u literaturi otvoriti i nove perspektive za čitatelja. Ili kako je Ivana Sajko istaknula na otvorenju sajma:

…književnost otvara prostor za dijalog onima koji inače nemaju ni glas niti vidljivost u društvu. Književnost nam omogućava da govorimo iz pozicije ljudi koji mogu biti i u krivu, koji mogu rušiti tabue, koji mogu i odbijati razgovor. Pišući iz njihove perspektive mi možemo tražiti dijalog i razumijevanje.

*Digitalna izdanja časopisa Riječ dostupna su na portalu Riječ -glasnik Hrvatske kulturne zajednice – ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu.