BALKANSKI PROBLEM JE EUROPSKI PROBLEM

Merkel i Macron žele utjecati na političke odnose na Balkanu

tekst: Aleksandra Brnetić

Berlin/ Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron održali su danas predvečer u Berlinu sastanak na vrhu s namjerom da uravnoteže odnose među balkanskim zemljama.

Skup su organizirali u dva dijela, kao radni sastanak i radnu večeru, tijekom kojih je ovo dvoje europskih političara namjeravalo potaknuti ponajprije rješavanje blokade pregovora između Prištine i Beograda.

Osim srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i predsjednika Kosova Hashima Thacia na ovom višesatnom skupu sudjelovao je i predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, iz Crne Gore Milo Đukanović, Zoran Zaev iz Sjeverne Makedonije, albanski šef Edi Rama, hrvatski premijer Andrej Plenković, slovenski  premijer Marjan Šarec i predstavnica Europske unije za vanjskopolitička i sigurnosna pitanja Federica Mogherini.

Nisu poznati detalji razgovora koji su održani u uredu savezne kancelarke. Novinarima su se jedino obratili Merkel i Macron i to prije dolaska većine delegacije. Izjave su im bile jednako dugačke, svaka ni po pet minuta.

Merkel je odmah na početku istaknula da su njih dvoje, Macron i ona, dogovorili ovu inicijativu jer da se osjećaju obveznima prema europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Ovim razgovorima ne žele nadomjestiti pregovore o ulasku u Europsku uniju.

Merkel je naglasila da im je potez zajednički te da njime žele pokazati da obje zemlje osjećaju da su zajednički odgovorne za razvoj situacije na Balkanu i da je u interesu Europe da se na tom području Europe situacija pozitivno razvija. Izrazila je zadovoljstvo kako je nakon dugih niz godina povoljno riješen problem s imenom makedonske države. Pri tome se javno zahvalila grčkom kolegi Tsiprasu i bugarskom Borissowu na upornim posredovanjima.

Merkel se nada da se na isti način može pratiti razvoj između Srbije i Kosova i da se tako može spriječiti da problemi postanu još nerješiviji nego što već jesu. Kosovske carine na srbijansku i bosansko-hercegovačku robu ne smatra dobrim putem.

„Ova današnja diskusija je otvorena. Neće biti zaključaka. Radi se o tome da svi počnemo razgovarati i to iskreno“, rekla je Angela Merkel istaknuvši da nju i Macrona vodi ideja da se jedino cijela regija može razvijati, a da se ne mogu stvarati ugovori na štetu drugih. Nada se da će ovakav okvir omogućiti otvoreni diskurs koji će nakon toga otvoriti i put do bilateralnih pregovora.

Emanuel Macron je izrazio zadovoljstvo što su njih dvoje nedavno u Parizu razgovarali s kineskim predstavnicima, a što se večeras posvećuju jednom vrlo važnom europskom pitanju – stabilnosti zapadnog Balkana. Smatra da se odnosi među tim državama tiču mnogih partnera i da „naša stabilnost ovisi o stabilnosti među tim državama“.

I Macron je spomenuo Prespanski sporazum. Berlinski je skup za njega važan iz dva razloga. Žele da Srbija i Kosovo ponovno uspostave dijalog, ali ni Beogradu ni Prištini ne žele predložiti gotovo rješenje. Planiraju pobrojiti sve moguće opcije i onda o svemu tome razgovarati što je moguće manje emocionalno tako da zbog nekakvih novih rješenja ne bi nastale nove regionalne napetosti.

Drugi razlog zbog kojeg Njemačka i Francuska sada zajedno surađuju jest pitanje stabilnosti na području zapadnog Balkana.

Macron je podsjetio da je početkom 1990. Francuska na području Balkana izgubila 100 vojnika, a da se 2000., kad je zavladao mir, povukla s tog područja. Razvoj situacije zahtijeva novi angažman.

Njemačko-francusku suradnju Macron temelji na četiri stupa. Prvi je gospodarski i socijalni razvoj, a drugi je sigurnost – borba protiv ilegalne trgovine oružjem i organiziranog kriminala te suzbijanje terorizma i neregularnih migracija. Treći je stup obrana, a četvrti pravosuđe gdje namjeravaju ojačati suradnju u borbi protiv gospodarskog i financijskog kriminala.

Macron je svoje kratko izlaganje završio porukom da su njih dvoje čvrsto uvjereni u to da se balkanska stabilnost može postići stvaranjem regionalne agende i tješnjom suradnjom među zemljama članicama.

Time je završena konferencija za novinare. Pitanja nisu bila predviđena. Od nas novinara oprostili su se istim riječima:

Savezna kancelarka Merkel: Und nun gehen wir an die Arbeit!

Predsjednik Macron: Au travail, oui!

Na pola puta između ureda savezne kancelarke i Bundestaga naišla sam na manju grupicu demonstranata, njih jedno tridesetak. Upali su mi u oči iz dva razloga. Među demonstrantima ni jedne žene, i svi su u rukama imali albansku zastavu.

Na transparentima su protestirali protiv bosnizacije Kosova. I time su se pridružili mnogim glasovima koji su se zadnjih dana (opet) usprotivili ideji o mijenjanju granica na Balkanu, počevši od Christiana Schwarz-Schillinga (bivši visoki predstavnik za BiH) pa do Josipa Juratovića (SPD), Petera Bayera (CDU), Manuela Sarrazina (Bündnis 90/Die Grünen).