tekst: Marko Jareb
Može li netko tražiti da odgovara za odličan, ako od ukupnog broja ocjena ima samo jednu peticu, a prosjek ocjena mu je ispod 4,00?
Je li se to može događati samo u RH?
Upravo, da!
Učenik traži da odgovara za pet, jer mu fali za uspjeh. Profesorica mu objašnjava kako tu nema elemenata da odgovara za pet, a on je uporan u svojim nastojanjima.
Je li svi moraju biti odlikaši? Može li netko steći neko stručno zvanje od kojega se može lijepo zaraditi i dobro živjeti?
U RH svi žele završiti fakultet. Ali sve manje je inženjera brodogradnje ili strojarstva te drugih tehničkih struka. Pravnika i ekonomista nikad ne manjka na upisima za fakultete.
Ima li u RH manjka odvjetnika pri njihovoj komori?
Ako se nastavi ovakav trend iseljavanja u RH, najvjerojatnije će doći do viška sudaca, jer je predmeta sve manje.
Jesu li suci i odvjetnici najpametniji kad s tri broja (K.O. , Z.U. i ČEST. ZEM. ili *ZGR.) motaju i školovane ljude oko malog prsta? Koliko su oni „žicali“ profesore za ocjene u školi? Ima li svugdje posla samo ne u RH u svojoj struci?
Mogu li pravnici i ekonomisti koji su stekli diplome u demokratskoj RH napokon raditi i EU u svojoj struci?
Ako ne mogu, bar ima posla u EU drugih struka na izvoz. Nije važno što radiš vani, važno je samo kolika je tamo zarada.
Je li itko pita za ocjene kad je zarada u pitanju?
Evo na primjer frizer za pse u Norveškoj ima plaću od 16700 do 19000 kuna. Koliko se može uštedjeti od toga s obzirom da je tamo život skup?
Vjerojatno više negoli u RH. Samo što oni koji su to iskusili kažu kako je slađa kuna u hladu nego tri na suncu.
U prilog tome ide i izreka jednog starog majstora u brodogradnji kako mu je od svih poslova koje je radio u životu najdraži bio „prišivati brukve u punte“, tj. ne raditi ništa, a primati plaću.