piše: Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.
U zadnjih nekoliko godina u čekaonicama stomatoloških ordinacija sve se češće čuje lagana, klasična, opuštajuća glazba. U bolničkim operacijskim dvoranama čuje se, kao zvučna pozadina, isto takva glazba.
Medicinski argumenti
Zdravstveni stručnjaci sve više preporučaju da se za ublažavanje pojedinih bolnih stanja, nervoze, napetosti ili nesanice lijekovi u injekcijama ili tabletama za smirenje zamijene ljekovitim djelovanjem pomno odabrane glazbe. Slušanje lijepe glazbe donosi opuštanje i dobro raspoloženje. Iz izvrsnih medicinskih svjetskih središta izvještavaju nas da je povoljno djelovanje glazbe na čovjeka dokazano i mjerljivo.
Kod bolesnika sa zloćudnim bolestima koji su dobivali i terapiju glazbom smanjila se tjeskoba i bol te se poboljšalo raspoloženje.
Stručnjaci za proučavanje sna anketirali su na tisuće ljudi sa nesanicom. Ovi su im odgovorili da ih najbolje opušta klasična glazba Johanna Sebastiana Bacha, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Frederica Chopina, Ludwiga von Beethovena, Vivaldija i Händla. Glazba tih umjetnika ima 60 do 80 taktova u minuti. Ona smanjuje broj srčanih otkucaja, širi bronhe, usporava disanje, snižava krvni tlak, poboljšava imunitet, a sve to dovodi do sveukupnoga opuštanja. Takva glazba, prikladna za odmor, meditaciju ili uspavljivanje, objedinjena sa slušanjem šumova iz prirode ili cvrkutom ptica, usporava prenadraženu moždanu aktivnost te smanjuje stvaranje hormona stresa (kortizola) u nadbubrežnoj žlijezdi.
Istodobno takva ljekovita kombinacija zvukova potiče lučenje moždanoga hormona dopamina koji je povezan sa nastankom osjećaja ugode i zadovoljstva. Drugi dio Beethovenove Pete simfonije liječnici savjetuju kod povišenoga krvnoga tlaka i nazivaju je ozdravljujućom glazbom. Mozartova Prva simfonija opušta stres, stimulira moždane aktivnosti i povećava intelektualne sposobnosti. Vivaldi i Händl prikladni su sa smirivanje agresije.
Klasična glazba na bolesnika djeluje poput boravka u sauni. A poznato je da sauna olakšava stanje depresije ili melankolije, potiče imunitet i regenerira organizam.
Kod bolesnika kojima je potrebna fizikalna terapija, glazba se pokazala osobito djelotvornom. Bolovi u zglobovima, kostima i mišićima neminovno dovode do vidljive napetosti ili bolne zgrčenosti mišića. Kod takvih bolesnika često se nalaze i bolna zadebljanja (miogeloze) u mišićima vrata, ramena i uzduž kralježnice. Da bi fizioterapeut energičnom ručnom masažom omekšao takva bolna zadebljanja potrebno je dosta vremena i više procedura fizikalne terapije. Kada se pak, istodobno sa masažom, bolesniku ponudi i slušanje blage glazbe, ona psihološki opušta njegov um, preusmjerava njegove negativne misli i fizički brže opušta zgrčeni i bolni mišić.
Kod ljudi koji boluju od bolesti zaboravljanja (demencije) ili Alzheimerove bolesti glazbena terapija smanjuje nemir, uznemirenost, strah, potiče prisjećanje i poboljšava komunikaciju.
Kod bolesnika koji su pretrpjeli moždani udar ili izgubili moć govora, prikladna terapeutska glazba potiče tjelesni oporavak i brži povratak govora.
Američka iskustva kod djece
U pojedinim američkim državama mlade majke za svoju dojenčad dobivaju CD-ove sa specifičnim odabirom glazbe koja potiče dječju znatiželju, olakšava razvoj govora, pobuđuje kreativnost i komunikaciju. Takvim treningom dijete počinje pjevušiti i prije nego li progovori. Sve to doprinosi njegovom ubrzanom intelektualnom razvoju. Zato u vrtićima i školama za vrijeme učenja ili odmaranja djeci uključuju takvu nježnu, terapeutsku glazbu. Lijepa glazba potiče naš osjećaj ushita. Nježna i lijepa glazba pojačava aktivnost moždane žlijezde hipofize koja luči moždane hormone, tzv. endorfine. Oni pripomažu da se glazbeni tonovi utiskuju i ugrađuju u djetetovu dušu koja se na taj način pročišćuje i oplemenjuje.
Australska iskustva
Glazba utječe na osjećaje koji se nalaze u dubokim predjelima ljudskoga uma i duše. Ona budi i pokreće naše prikrivene snage psihičke kojih često nismo niti svjesni. Australski stručnjaci za proučavanje ljudskoga ponašanja izvodili su zanimljive pokuse sa svojim tamošnjim domorocima – Aboriđinima. Tim ljudima, koji do tada nisu imali nikakvih doticaja sa modernim svijetom i civilizacijom, ponudili su glazbu različitih autora i promatrali njihove reakcije. Domoroci su pojedinu glazbu slušali uglavnom mirno ili ravnodušno. Ali kad je na red došla Mozartova glazba, oni su živnuli, razvedrili se, počeli se osvrtati jedni prema drugima, osmjehivati se, iskazivati međusobnu naklonost, sreću i zadovoljstvo.
Tzv. Mozartov efekt
U Mozartovoj glazbi osjeća se sklad, ljubav, vedrina i svjetlost. Njegova glazba slavi i uzdiže život. Ona ima isti onakav ritam, kakav ima i ljudski mozak sa svojim moždanim električnim valovima. Zato Mozarta, kao univerzalnu ljepotu, prepoznaju svi ljudi na svijetu. Oni tu ljepotu ne registriraju i osjećaju na temelju svojega obrazovanja, već zbog svoje intuicije koju svaki čovjek nosi duboko u svojoj duši.
Mozart je našem svijetu poklonio sklad. Zato je njegova glazba ljekovita. Za skladom u svomu tijelu i umu teži svaki bolesnik i svaki njegov liječnik. Sklad u pojedinoj osobi je najviše dostignuće liječničkoga umijeća. Čovjek je u skladu opušten, miran, zadovoljan, zdrav i sretan. Takav čovjek preuzima nadzor nad svojim osjećajima i reakcijama; on uživa u životu. U skladu čovjek dublje razmišlja, njegove su misli bistre i pozitivne, a njegov sveukupni metabolizam (održavanje životnih funkcija) je uravnoteženo. Skladan čovjek postiže u sebi i osvještava si sljubljivanje prirodnoga i vlastitoga ritma i harmonije.
Uz neznatni novčani izdatak, s takvom je umirujućom i plemenitom glazbom moguće i u najmanjoj i najskromnijoj spavaćoj sobi stvoriti malu oazu za eliminaciju stresa, opuštanje, regeneraciju i ozdravljenje tijela i uma – za sljedeći radni dan.
Prastara iskustva
Od kada na svijetu postoje bolesti, postoje i njihovi iscjelitelji. Oni za svoje alate imaju bubnjeve, zvona, zvečke kojima nastoje otjerati bolesti i nepovoljna stanja iz čovjeka. Tim smo metodama svjedoci sve do današnjih dana. Treba samo pogledati i poslušati istarske folklorne skupine tzv. zvončara koji svojim reskim zvukovima tjeraju loše duhove zime, kako bi napravili prostora dobrim duhovima proljeća.
Mi moderni ljudi često si naivno umišljamo da otkrivamo nove činjenice i stvaramo suvremenu znanost. No treba reći i nešto o starim Grcima koji su živjeli u šestom stoljeću prije Krista. Njihove tadašnje vrhunske znanosti bile su aritmetika, geometrija, astronomija i glazba. Stari su Grci već tada znali da lijepa glazba najdublje seže u čovjekovu srž, da ona obavija njegovu dušu i postaje mu djelotvorni lijek za tijelo i um.